Архива за 'brending' категорију

Recenzija knjige: Funky Business (Nordstrom, Riderstrale)

мај 17, 2006

Funky Business nije budućnost, već sadašnjost. Funky Business nije provokativna knjiga, ona vam prosto kaže kako stvari stoje. Tanka je i brzo se čita. Ono što je najveća snaga ove knjige jeste njen brzi ritam koji prosto drobi i poziva na instant akciju, pa ću neskromno reći da ovaj naslov muzički više liči na drum’n’bass, nego na funk. Precizan koncept organizacije sadržaja, bukvalno svaki pasus sadrži zanimljiv primjer iz prakse, a zaključci su izvedeni u vidu jasnih i kratkih rečenica koje pogađaju epicentar, a same poente ponekad po strukturi naliče advertajzing sloganima. Ovo je jedna pametna knjiga čije su ideje iznesene na jedan prijateljski i nadsve normalan način, tako da čovjek ujedno i uživa dok čita i u stanju je da u potpunosti pohvata i zažvaće iznesene misli. Naravno, ukoliko ima cojones i dovoljno je brz.

Da rezimiram, bez obzira da li ste direktor ili “programer u pidžami” (i jedni i drugi čitaju Biznisblog) – pravac u knjižaru po Funky Business! Od prebrze vožnje i gomile informacija na putu prosto ćete se preplašiti, ali to je još jedna karika u emotivnoj ekonomiji. Opet, u svijetu gdje je sve kopija kopijine kopije prepoznaćete dobar dio stvara, ali ćete dobiti i neki sasvim drugi pogled na iste. Suština je da su mnogi kopirali i dalje promovisali ideje iz Funky Businessa, s druge strana Funky Business snagu crpi od od nekih široko poznatih autora i magazina. Knjigu sam inače pročitao sa podužim zakašnjenjem, a glavni krivac da preuzmem ovu akciju je bio Dušan Belić.

Sledi dio za čitaoce koji nisu direktno zapalili nakon prošlog pasusa put knjižare, već su zastali da čuju i drugu stranu medelja – šta ne valja u Funky Businessu? Samom sadržaju ništa ne fali, ali samom brendingu oko knjige da. Zbog istog sam je i možda podsvjesno tako dugo izbjegavao da pročitam. U suštini čitav identitet ovog naslova se svodi na onome što je Lazar Džamić nazvao “shockvertisingom”, to jeste uticajem šoka u advertajzingu, o čemu između ostalog, drugim riječima, i ova knjiga priča. Brend Funky Businessa je takav da bude totalno suprotan od viđenog i toliko iritirajući po jednog ekonomskog ili menadžement puritanca, da isti iz inata mora da pazari knjigu i vidi šta tu sad ima. Opet taj brending je zaslužan za toliki buzz oko knjige i popularnost, drugačije te ideje ne bi došle do izražaja.

Sad, mene lično i mislim dobrom dijelu čitalaca Biznisbloga nešto ne kupuje fazon gdje je jedan doktor nauka nafuran da misli da je svima kul što on sluša Prodigy (ja i svi moji ortaci smo prošli Prodigy fazu u djetinjstvu, ovi stariji malo kasnije zbog vremenske razlike), nosi crne kožne pantalone i oblači se isključivo u crno (što je radio čitav razred moje prijateljice koja je prije par dana završila srednju školu) i brije glavu (ja je brijem zadnjih par godina, a možda i vi). Ali mi naravno nismo glavna ciljna publika, ali uprkos tome nisam izdržao da ne prokomentarišem. Tu je zatim švedski i skandinavski lokalpatriotizam, da malo nervira Amere, od kojih mahom i dolazi većina menadžement literature, ovo je pak pozitivno. Ali ponavljati svakih dvadeset-trideset strana “Marks je bio u pravu” je pak i dalje vješt PR fazon na koga se primaju zagriženi kapitalisti širom svijeta, mi pak na Balkanu imamo naša dva stava na ovu temu.

Napomena: Hvala mom prijatelju Vladimiru Kežiću što mi je uzajmio svoj primjerak, jerbo u dvije jedine knjižare u Banjaluci ovaj naslov je nemoguće pronaći poslednja dva mjeseca, tj. Kežić je kupio izgleda prvi i poslednji primjerak Funky Businessa u BL. Tako da čitaoci iz BL koji su otišli posle drugog pasusa do knjižare, poljubili su vrata. Nažalost takav je život u turbo biznisu.

Think Different

мај 15, 2006

Čuveni Apple slogan iz 90-ih. Na Wikipediji se nalazi originalni Think Different manifest koji u 171 riječi oslikava bit onog što se zove Apple lifestyle. Kako svaka priča ima dvije medalje, tako je manje poznata istina da je Rob Janoff, dizajner koji je osmislio prepoznatljivi Apple logo, uradio taj posao “pro bono”, to jeste nije nikad dobio ni peni za isti. Slična je priča i sa Miltonom Glaserom, koji za svoj čuveni logo “I ♥ NY” nije takođe nikada dobio nikakvu nadoknadu. Ponekad prst ironije potvrdi frazu da su najbolje stvari na svijetu besplatne.

Ipak, ono što mi inspirisalo da napišem ovaj tekst jeste “misli drugačije” koncept u interfejs dizajnu koji je sam upravo vidio na sajtu Köln Bonn aeorodroma. Obavezno razgledajte!

Kao zadovoljna mušterija, red je da i objavim da je moj hosting provajder, Guruserve prije par dana lansirao sajt na kome možete saznati više informacija o njihovim uslugama.

Vodi me na Jadransko more

мај 13, 2006

Možda prepoznajate u naslovu staru stvar od Ekatarine Velike, a možda i ne. Danas je u Banjaluci poprilična vrućina, a inače je i Subota, predivan dan za ispijanje kafe po gradskim baštama. Maštanje o primamljivim ljetnim destinacijama je uvijek zadovoljstvo, a Bahami uvijek zvuče izazovno. Ako pričamo o interfejs dizajnu turističih odredišta, Cape Santa Maria je moj favorit. Ako znate za još neki morski biser sajt, zakačite link.

Turizam i marketing na Internetu postoje ovih dana aktuelna tema, a Futuria ima odličnu kolekciju tekstova na ovu temu.

Zašto onlajn brendovi ne izumiru?

мај 12, 2006

Glasine o najnovijem pokušaju AOL-a da Netscapeu po ko zna koji put udahne život, inspirisale su me da napišem nekoliko redova o zagrobnom životu propalih Internet brendova. Kompanija Netscape koja nas je zadužila izumima kao što su Web brauzer, Web portal i RSS, firma zaslužna za rana unapređenja HTML-a i Web tehnologija i pokretanje dot-com buma prosto govoreći nije imala sreće. Drugi su pokupili kajmak na onom što je ova legendarna firma stvorila. Malo je poznata priča da je Yahoo! izgrađen preko Netscapeovih leđa. Ključni problem menadžmenta Netscapea se zasnivao u tome što je Netscape oduvijek smatran za tehnološku kompaniju, pa nikada nisu uvidjeli značaj Web sadržaja. Ostatke kompanije nakon brauzerskog rata sa Microsoftom, dokusurio je AOL. Kako se priča ovih dana, AOL je Jasonu Calacanisu (Weblogs Inc.) dao Netscape brend da ga kroji po svom nahođenju, čime se starac Fočo od stotinu ljeta još jednom vraća u arenu, ovaj put u aktuelnoj Web 2.0 čoji i kadifi.

Wired je skoro ponovno reaktivirao svoj nekad čuveni brend Webmonkey, ovaj put u vidu bloga u okviru Wiredovog portala koji inače mjesecima unazad muku muči sa finansijama. Kad smo kod Wireda, vlasnik njihovog onlajn izdanja, Lycos je nakon dot-coma globalno propao k’o žeton. Izgleda da im u Evropi jedino posao ide, što je sudba koja je zadesila još neke poznate onlajn brendove: u Americi je posao propao, ali su japanske i evropske filijale preživjele, često poslovnom transformacijom.

Ono što je primjetno kod svih ovih navedenih brendova jeste upravo ta njihova transformacija na mreži. Ma kakva sudba zadesila proizvod na kome se brend zasnivao, URL sajta sa gomilom godina ranije skupljeni h linkova širom mreže uvijek ostavlja onlajn infrastrukturu koja omogućava da se pod starim imenom započne novi biznis. Možda zato nekad veliki Excite danas izgleda kao Netvibes klon.

Marketing remix

мај 9, 2006

Marketing mix slovi za najpoznatiji model u marketingu koji je Neil H. Borden predstavio 1965. godine, a sudeći prema Wikipediji, samu frazu Borden koristi još od 1949-te. U konstrukciji marketing mixa tradicionalno se koriste čuvena četiri elementa, tzv. 4P – product, price, place, promotion, koji je originalno osmislio Jerome McCarthy 1960. godine. Od te 1960-te kada je originalno nastao pa sve do danas, poslednjih podeset godina konstatno se diskutuje o tome da li je 4P zastario u datom trenutku, da li ga je potrebno proširiti novim elementima, da li originalno značenje 4P treba zamjeniti novim datom vremenu primjerenijim riječima, itd. Prečesto srećem ljude koji negiraju tradicionalno 4P i odlučuju se za jedno od sledećih proširenja. Prvo je kao 5P dodan elemenat “people”. 1981. Booms i Bitner 4P proširuju na 7P uz već spomenuti “people”, dodajući “process” i “physical evidence”. Ovdje reinženjering ne prestaje, pa tako marketing teroristi dodaju elemente u marketing mix kao što su “partners”, “packaging” ili bilo koju drugu zanimljivu i aktuelnu riječ koja počinje na slovo P.

Prema poslednjoj Kotlerovoj knjizi iz 2005. godine, čini se da su svi u pravu. Kotler tu na čuveno pitanje “treba li nam novi marketing mix” kaže da se Bordenov originalni mix sastojao od 14 elemenata, a ne od McCarthyjevih 4P i da je pravo pitanje nije “koji alati sačinjavaju marketing mix” nego “koji su alati važniji u marketing mixu”. Robert Lauterborn je 1990. je marketing mix transformisao ka potrošačima, kreirajući model 4C – customer solution (ex-product), cost to the customer (ex-price), convenience (ex-place) i communication (ex-promotion).

Poslednji model na koji sam naišao predstavljen je prije mjesec dana i razvili su ga John Sviokla i Antony Paoni. Kao i u prethodnih pedeset godina cilj i ovog modela je da odgovori na prepreke i promjene modernog doba pomoću novih elemenata u marketing mixu: presence (ex-place), persuasion (ex-promotion), preference (ex-positioning), price dynamic (ex-price static) i personalisation (ex-product). Naravno i Srbi su imali svoje učešće u modifikovanju 4P modela, pa je u srpskim marketinškim krugovima tokom burnih 90-ih skovana marketing mix šala na račun aktuelnog stanja tog vremena: 4P – pištolj, plavuša, pejdžer i Pajero.

Ad Age Agency Report 2006

мај 5, 2006

Čuveni Advertising Age je tradicionalno objavio svoj izvještaj o advertajzingu za 2006. godinu. Prema Ad Age istraživanju, ukupni prihodi u svim marketinškim komunikacijama u SAD u prošloj godini su dostigli cifru od 24.38 milijardi dolara, što predstavlja rast od 7,2%. Većina ovog novca je prošla kroz četiri najveće svjetske marketinške grupacije, koje i dalje predvodi Omnicom Group (10.48 milijardi dolara prihoda globalno), zatim redom slede WPP Group (10.03 milijarde), Interpublic Group (6.27 milijardi) i Publicis Groupe (5.11 milijardi).

S Ad Age sajta besplatno možete preuzeti ovogodišnji izvještaj o agencijama na 15 strana, zatim 81 stranu sa profilima vodećih svjetskih advertajzing agencija, i naravno čuveni 2006 Family Trees Poster na kome su pojašnjene “rodbinske veze”, odnosno struktura agencija, prihodi i njihova složena šema grupisanja i vlasničkih odnosa u okviru velike četvorke. Svi izvještaji su u PDF formatu.

Euripid je noćas u pravu

мај 3, 2006

Najtragičniji od svih pjesnika Euripid je onomad je izjavio da će vrijeme objasniti sve. Donju zanimljivost sam originalno zapazio prošlog mjeseca na Design Observeru, a Ameri rekoše da će se ova sekvenca u vremenu ponoviti tek 2106. Lokalpatriote kakvi jesu, yenkee normalno nisu obratili pažnju da ostatak svijeta ima drugačiji raspored dana i mjeseca u prikazu datuma i da će se vremenska sekvenca u vidu vremena i datuma 01:02:03 04.05.06 u ostatku svijeta odigrati mjesec dan kasnije. To jeste, u našoj vremenskoj zoni kroz nekoliko sati. Ostanite budni, jer Euripid je noćas u pravu.

Advertajzing izdanje

април 27, 2006

S vremena na vrijeme posjetim neke sajtove iz Weblogs Inc. mreže. Danas sam slučajno navratio na njihov blog o dizajnu i odatle pokupio nekoliko zanimljivih linkova. Čitati intervju sa Miltonom Glaserom je uvijek posebno iskustvo, kako Milton voli uvijek da kaže – Art is Work.

Paul Rand, jedan od najvećih vizuelnih komunikatora koji je ovaj svijet vidio, poznat je kao otac logoa korporativne Amerike. IBM, Yale, ABC, Okasan, NeXT i su samo neki od danas najpoznatijih vizuelnih identiteta koje je ovaj čovjek stvorio. Speak Up donosi zanimljivu priču i popratnu diskusiju o poslednjem djelu ovog velikana. Sam Speak Up je jedinstvena lokacija za kreativno istraživanje i nadahnuće. Za kraj, posebna vizuelna poslastica (vidi sliku ispod) u vidu inovativne outdoor kampanja na ulicama Pariza agencije JWT. Iako se ne može naslutiti da li je riječ o gerilla promociji Pariskog striptiz kluba, još jednoj AXE kampanji, ili tek konceputalnim fotografijama urađenim u Photoshopu, nije ni bitno, jer izgleda veoma zanimljivo i nadasve inovativno.

Trideset godina Jabuke [1]

април 1, 2006

Steve Wozniak i Steve Jobs. Prvi biznis im je bio valjanje blue boxova za besplatno telefoniranje na 2600Mhz po recepturi legendarnog Cap’n Cruncha (aka John Draper). Zatim su osnovali Apple. Danas se navršava trideset godina konstatne inovacije, trideset godina postojanja kultnog Applea. Tim povodom Wired donosi poseban specijal posvećen Appleu: galerija Apple operativnih sistema, heroji i hulje, najpoznatiji citati Stevea Jobsa, svih 240 proizvoda koje je Jabuka proizvela u poslednjih tridest godina, najbolji momenti u oglašavanju kompanije plus izvodi iz Wiredove arhive. Uživajte!

Za ljude koji su manje upućeni u Apple kulturu i istoriju, danas je pravi dan da pročitate odrednicu sa Wikipedije, a ako želite dnevno da pratite dešavanja u Apple svijetu, moj izbor jeste Daring Fireball. Volio bih da mi je danas pri ruci kopija filma “Pirates of Silicon Valley”, ali eto nažalost nije. Apple, sretan rođendan!

Ažurirano: Za rođendansku tortu se postarao Denis, koji je iz daleke Engleske poslao link ka donjoj fotografiji na kojoj se nalazi delikasna Apple iTorta.

Netvibes: brzo i inovativno u inat velikim igračima

март 31, 2006

U nešto više od pola godine (lansiran u septembru 2005.) na servisu Netvibes je kreirano više od milion ličnih početnih strana. Nevjerovatno je to, uopšte kada se pojavio imao sam osjećaj da je taj servis čitavo vrijeme prisutan i odmah mi je u prvih nekoliko minuta korišćenja prirastao za srce. Jednostavna i moćna aplikacija koji elegatno radi posao, korisnički doživljaj je takav da imaš stav da ne želiš ni da vidiš nešto slično. Sa današnje distance od pola godine, čini mi se da je Netvibes tu pravu vječnost. Nastao je u Francuskoj, a kreiran je od strane dva autora – Florenta Fremonta i Tariqa Kima, koji su od početka svoje puno radno vrijeme posvetili ovom projektu.

Ono što fascinira kod ovog servisa jeste njegova tržišna pozicija, iako tri najveća igrača na Internetu (Google, Microsoft, Yahoo!) imaju slične servise, Netvibes je i dalje daleko najuspješniji. Nije bio niti prvi, ali je sigurno pravi. Zanimljivo je tu i staro srpsko pitanje inata, ovaj servis se prosto lakoćom korištenje servise, te zaista konstatnim brzim razvojem dodatnih modula prosto inati velikim igračima, zadržavajući konkurentsku prednost. Poslednji veliki potez jeste partnerstvo sa Box.net koje u Netvibes uvodi modul od 1GB za smještanje podataka. Upravo je ovaj poslednji potez ilustrativan primjer daljnjeg razvoja. Tržišna borba sa velikom trojkom je i najveći problem za autore Netvibesa, ni jednoj od ove tri kompanije nije u interesu da kupi ovaj servis. Od poznatih imena, eBay, Apple i Rupert Mardoch se izdvajaju kao potencijalni igrači koji bi mogli biti zainteresovani za preuzimanje Netvibesa, u međuvremenu autori su prošle sedmice prihvatili prvu rundu seed financijskih investicija.

Jedna zanimljivost: 20. septembra 2005. sam otvorio javni Netvibes nalog za korisnike Elitesecurity.org foruma, kome možete pristupiti korištenjem korisničkog imena u vidu Email adrese mungos [at] teol [dot] net i lozinke espublic.

Kako promovisati knjigu na Internetu [4]

март 23, 2006

Iako (pre)često spominjem gospodu Grahama i Kawasakija na ovim stranama, pored velikog broja tekstova koje se mogu pronaći na njihovim sajtovima, zanimljiv je i sam model promocije njihovih autorskih knjiga na Internetu:

1. Graham model (statični sadržaj) – autor je prikupio i objavio besplatno na mreži veliki broj svojih eseja u cilju kreiranja kvalitetne baze sadržaja. Eseji su prikupljeni sa raznih strana: najveći dio je direktno preuzet iz njegovih knjiga, tekstovi iz magazina, transkripti sa predavanja i govora, te eseji koji su specijalno napisani za sajt. Autor jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca objavljuje novi esej na sajtu.

2. Kawasaki model (dinamični sadržaj) – autor je krenuo da svakodnevno objavljuje opširne tekstove na razne teme iz svijeta biznisa i preduzetništva, sa specifičnom vještinom da se nađe na obije strane vatrene linije: čas piše iz perspektive preduzetnika, čas je investitor, jedan dan je u ulozi poslodavca, drugi dan traži posao. Ne prenosi direktno tekstove iz vlastitih knjiga, već piše eseje koji su tematski veoma slični i ovdje se nazire specifičan trik, gotovo svi tekstovi počinju sa Umjetnost… (The Art of…) nečega, što je direktna asocijacija na naziv njegove poslednje knjige – The Art of Start.

Oba autora imaju prvobitno realno tržišno iskustvo na osnovu koga su inkasirala milionske iznose, da bi se zatim prebacili u lagodnu sferu konsultantskog i govorničkog angažmana. Tu sličnosti ne prestaju: obojica vode svoje start-up inkubatore, imaju dot-com prošlost, orjentisani su na Web proizvode iz Web 2.0 sfere i odlično razumiju značaj PR-a. Za promociju njihovih sajtova blogosfera i servisi tipa del.icio.us/digg su odigrali ključnu ulogu. Slične sajtove imaju i recimo druga dva poznata gurua – Peters i Godin. Za Petersov blog mislim da je poprilično dosadan, što se tiče Setha Godina, iskreno ne zarezujem mnogo njegove tekstove na Webu i ne mogu tu da dam objektivan stav.

Postavlja se pitanje koliko su domaći autori knjiga koji svoju ciljnu publiku mogu pronaći na Webu, spremni i sposobni da na sličan način promovišu sebe i svoje knjige u srpskom i regionalnom sajberspejsu? Uz, naravno, obavezno istraživanje tržišta u samome startu.