Архива за 'Distribucije' категорију

Fedora!

август 6, 2007

Kada smo razmatrali načine za proširivanje domaće zajednice slobodnog softvera i uključivanje što većeg broja novih ljudi, palo mi je na pamet da treba pronaći nešto što prirodno okuplja ljude na jedno mesto.

Tuga moj burazere

јун 15, 2007

I was at Agenda 2000 and uh, one of the people who was there was Craig Mundie, who is some kind of high mucky muck at Microsoft, I think uh, vice-president of consumer products or something like that. And uh, I hadn’t actually met him I, I, I, uh, bumped in to him in an, in an elevator… in an elevator. And uh, I looked at his badge and said: “Oh, I see you work for Microsoft”. And he looked back to me and said: “Oh, yeah and what do you do?” And I thought he seemed just a sort of a tad dismissive I mean, here’s the archetypal, you know, guy in a suit looking at a scruffy hacker. And so I gave him the thousand yard stare and said, “I’m your worst nightmare”.

Za one koji ne znaju (sram vas bilo ;)), ovo je citat sa početka filma Revolution OS, u kome (everybody loves) Eric S. Raymond nailazi na koga već i šarmira sve koji gledaju film. Međutim, ESR je u međuvremenu seo u upravni odbor Freespirea, komjuniti projekta mnogo poznatijeg Linspirea (ex Lindowsa). Ono što mnogi ne znaju i što je veoma sveža vest jeste da je Linspire sklopio ugovor sa Microsoftom, kako je juče objavljeno. Da, ponovo…

Pozdravite Fedoru 7

мај 31, 2007

Šetajući se Fedorinim download serverom uz jutranju kafu, naišao sam na već pripremljenu web stranu posvećenu novom izdanju. Dalje istraživanje me je povelo ka ISO-ima za sedmicu, ali ih na žalost nisam našao. Lista mirrora postoji, pa ostaje da sačekamo da svane u Americi i Fedora 7 postane dostupna za preuzimanje.

Yoper je živ!!!

март 24, 2007

Skoro da se ne sećam kako sam došao na ideju da probam ovaj distro, sada već dosta davno. Verovatno zato što ga pakuju na Novom Zelandu. Ukratko, Yoper (Your Operating System) je vrlo zanimljiv sistem, baziran na KDE-u, mada je bilo o nekih ISO-a sa GNOME-om. Kada sam ga poslednji put probao softver je pakovan u RPM formatu, ali je koristio APT, dok mu je prelinkovanje nakon instalacije davalo krila. Sećam se da je verzija koju sam tada testirao (mislim da je bila 2.0 ili 2.1) bukvalno letela, uz vrlo simpatičan celokupni izgled i koncepciju. Uglavnom, zapamtio sam ga u najboljem svetlu, a nakon testiranja nekog beta diska sa GNOME-om, Yoper je ispario. Doduše, nisam se puno ni raspitivao, ali sam uvek imao samo reči hvale za njega.

Ipak, među RSS feedovima sam ugledao vest o izlazku Yoper 3.0 Beta 2 izdanja, što je izazvalo širok kez na mom licu. Još ga nisam skinuo, ali je svakako prvi na listi kada sa mreže siđe ovo što sada silazi. Bitno je da još jedna meni simpatična distribucija i dalje postoji, a da će biti flashbackova, biće

Usput, Ubuntu 7.04 Beta je izašao i trenutno mi troši link ka internetu. Herd 5 me nije oduševio, videćemo kako će ići sa betom…

OpenSolaris za dž

март 1, 2007

Da li ste čuli za Bouvet Island, Kiribati, Mayotte ili Tuvalu? Sve ove države postoje na listi gde nema Srbije…

Polovinom januara sam pisao o mogućnosti naručivanja besplatnog pakovanja sa Solaris operativnim sistemom. To pakovanje još nisam dobio, a danas sam saznao za mogućnost naručivanja OpenSolaris Starter Kit-a, takođe besplatno. Registrovao sam nalog, popunio narudžbenicu, ali sam na problem naišao kada je trebalo selektovati državu. Srbije kao što sam rekao nema, a ja čekam odgovor na mail u kom se žalim na ovo. Čim dobijem odgovor znaće se… OpenSolaris Starter Kit je sastavljen od dva DVD-a koji sadrže Solaris Express (Solaris za probati), imageove community distroa baziranih na OpenSolarisu (Nexenta OS, BeleniX i SchilliX), Sun kompajlere i izvorni kod OpenSolarisa. Sve to je lepo upakovano kao na slici, a da li će moći da stigne do Srbije ostaje da vidimo (ili ćemo ponovo da se služimo trikom “Beograd u Sloveniji”).

Eric S. Raymond prelazi na Ubuntu

фебруар 22, 2007

Za one koji ne znaju, Eric S. Raymond (alias ESR) je jedan od osnivača Opensource inicijative i tvorac legendarnog eseja The Cathedral and the Bazaar (esej na srpskom zahvaljujući Kotniku), koji je između ostalog uticao na Netscape da oslobodi ono što mi danas znamo kao Gecko, Mozilla i šta sve već. Lično nikada nisam preterano simpatisao ESR-a, mada se radi o prilično zanimljivom liku. Tačnije, dovoljno bitnom da zaslužuje post.

ESR je ovih dana obavestio javnost da je posle trinaest godina korišćenja RedHat/Fedora distribucije rešio da promeni okruženje. Iskreno, nisam ni znao da koristi Fedoru, pošto sam mislio da je već migrirao na Freespire. Kako se u saopštenju može videti, prilično je nezadovoljan…

Problem koji je prelio čašu se tiče problema za zavisnostima koji ga je mučio satima i koji na kraju nije rešio. Tačnije, četvoročasovno žongliranje je Raymondov sistem učinilo neupotrebljivim. Kao glavni problem ESR navodi loše održavanje repozitorijuma i probleme samog RPM-a, dok nije propustio da primeti i druge probleme sa kojima se Fedora, po njegovom mišljenju suočava. Jedna od negativnih ocena na račun Fedore se tiče i nečega što je nazvao “narrow “free software” ideological purity”, budući da se uz Fedoru ne dobijaju vlasnički kodeci i softver za koji ESR smatra da mora biti dobro integrisan u GNU/Linux sistem. Dalje, Raymond primećuje da Cannonical ugovorom sa Linspireom, koji će u Linux svet doneti upravo ono što Fedori fali, preuzima inicijativu koju Red Hat i Fedora odbacuju. Zato je instalirao Ubuntu, za koji kaže da je za sada u redu i da ne očekuje da bude savršen, mada ga raduje što će naučiti nove stvari.

Kao što sam i napisao, čudi me da nije instalirao Freespire, budući da je i on Debian derivat (pardon, Ubuntu). U svojim tekstovima vezanim za Fedoru sam pominjao određene probleme koje ova distribucija ima sa paket menadžmentom, a smatram da je to jedini veći razlog koji je deli od liderske pozicije na sceni, ili bar egala sa Ubuntuom. ESR je u ovoj priči naveo vodu na svoju vodenicu mlateći ponovo o kodecima i WM formatima. Pitam se šta će reći kada provali da je Ubuntu na istoj strani kao i Fedora. Šta više, mislim da je Fedora prva izbacila userfriendly okruženje za dovlačenje vlasničkih kodeka za mreže, prema tome Ubutnu po tom pitanju nikako nije ispred nje. Sa druge strane, sasvim skoro je Ubuntu zajednica dokazala svoju snagu slanjem Shuttleworthovog plana za instalaciju binary drajvera u /dev/null, pa je jasno da Ubuntu nije mesto za cool as long it provides more market share advokate. Prema tome, mislim da se ESR preračunao i da Ubuntu sa tog aspekta nije distro za njega. Drugim rečima, da je Ubuntu ono što on traži, ne bih ga koristio.

Nije DOS nego SLES

фебруар 20, 2007

Nakon nekoliko šaltera i formulara koje sam morao da obiđem i popunim, u Fondu za penziono i invalidsko osiguranje na Novom Beogradu, ne bih li ćaletu obavio posao upisivanja zaostalog radnog staža, završio sam u nekoj polukancelariji gde je sve to trebalo privasti kraju. U trenucima dokolice sam naravno snimao računare unaokolo, dok je jedan bio okrenut ka meni baš kako treba. Videvši crni ekran i bela slova sam kao najgori lamer pomislio da se još uvek vozi DOS. Međutim, pažljiviji pogled je otkrio login prompt ni manje ni više nego SuSE SLED 8 operativnog sistema. Da, da, SuSE i to Enterprise…

echo RedHat > Serbia

фебруар 16, 2007

Juče je u Vršcu svečano otvoren razvojni centar sa etiketom Linux ikone, Red Hata. Ovakav događaj se naravno ne propušta, kako za otići, tako i za prokomentarisati.

Iako bi prema agendi trebalo da dodje na kraju, greškom smo tražeći prostor u kom će se manifestacija dogoditi upali baš u sam razvojni centar. Sve u svemu, par prostorija, sa nekoliko laptopova, dok neki server room ili nešto slično sa malo fetiš hardvera nismo videli. Uistinu, bio je to upad na blic.

Svečano otvaranje je proteklo u manje više uobičajenoj atmosferi za takav događaj, pa makar on bio organizovan i od strane Linux kompanije. Odlazeći ministar Popović i predsednik opštine Vršac Jovica Žarkula su nam se obratili lepim rečima i željama, dok smo od predstavnika Red Hata Wernera Knoblicha, IBM-a Rudolfa Simmera i direktora centra Zorana Purića mogli da čujemo malo konkretnije priče. Saznali smo da je ovo green field investicija, a kako se planira, do nove godine centar bi trbalo da zaposli do 30 ljudi, što je za svaku pohvalu. IBM se u celoj priči pojavljuje kao neko ko pordžava slobodu inovacije i kreativnosti koju cela filozofija iza koje RH stoji predstavlja, što se u razgovoru sa gospodinom Simmerom moglo i videti.

Press konferencije nije bilo, a ja nisam bio lenj, pa je pored govornika iz IBM-a moj sagovornik bio i Knoblich, sa kim sam popričao na temu zajednice i planova Red Hata koji se odnose upravo na širu korisničku javnost, a ne striktno na poslovno okruženje. Iako ništa konkretno nije izašlo na površinu mislim da realne šanse za bliži kontakt zajednice i Red Hata postoje, a šta će se dalje događati ostaje da se vidi.

Iako nije bilo megalomanske kampanje, mislim da je značaj otvaranja ovog centra višestruk. Red Hat je, hteo to neko da prizna ili ne, više nego uspeo u ovom poslu i dobrim delom zacrtao put drugim kompanijama koje se bave podrškom za slobodni softver. Prisustvo tako velike kompanije na našem tržištu, uz nezaobilazni IBM koji je prema svemu do sada viđenom u istom taboru sa crvenim, predstavlja pravo osveženje i vraćanje nade da Microsoft neće okupirati tržište i nadmoćno demonstrirati svoje monopolističke nagone. Ipak, čini mi se da bi ceo događaj imao mnogo veću težinu da je na bini bio neko od Red Hatovih hakera, čime bi se na sve posetioce prenela autentična energija free software programera koji, za većinu prisutnih tamo, dolazi iz novog i drugačijeg sveta. Alan Cox bi bio puno podogak, ali se ne bih bunio da je bio iko drugi ko je ugradio parče koda u Linux…

Click to update Debian

децембар 5, 2006

Debian Etch, Update notifier iz Ubuntua. Works like a Charm!

It works!

децембар 1, 2006

Kad radi onda radi! :):) Apache 2.2.3, Debian Etch snapshot 27.11.2006.

No more “SuSE Linux”

август 12, 2006

Treće alfa izdanje openSUSE-a 10.2 je donelo i definitivnu promenu naziva ove distribucije. Iako je Novell ranije prepustio razvoj “običnog” SuSE-a zajednici, tek sada je naziv u potpunosti promenjen u openSUSE.