Planeta Srbija

Današnja vest o zahtevima EPS-a za povećanje plata (!), kao i štrajk Geodetskog zavoda zbog otpuštanja radnika, pokazaće da li ovdašnja Vlast iole ozbiljno shvata ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo!

U poslednjih x godina ne sećam se da sam čuo za informaciju da je neka ovdašnja Vlada uspela da ispregovara nešto sa nekim štrajčima, a naročito sa štrajkačima velikih Javnih preduzeća, što na kraju nije bilo u korist štrajkača.

“U Sindikatu EPS-a, koji okuplja 30.000 radnika, ranije su kazali da zahtevaju povećanje plata 20 odsto, da radnici dobiju po 5.000 dinara mesečno za topli obrok i regres u visini prosečne zarade u tom javnom preduzeću.”

Ne znam ko je ovde blesav, ili samo krajnje bezobrazan, ali zahtev nekog javnog preduzeća da pored striktno rečenog zamrzavanja plata u javnom sektoru od strane Vlade, preinači to u povećanje plata od 20 odsto…!

Na žalost, ja ne vidim nekoga u ovoj Vlasti ko će npr. istim štrajkačima lepo objasniti da ne mogu na takav način da traže povećanje plata – nismo više u socijalizmu (ali oni u takvim javnim preduzećima svakako jesu) – na osnovu čega se traži povećanje? Na osnovu potvrđivanja jačine monopola, ili zato jer im se može?!

Postoji jednostavno rešenje (nije jednostavno za one koji ne znaju kako to da sprovedu u delo) sa takvim autističnim kompanijama (sindikatima) – “Super, možete povećati plate i za četrdeset odsto, ali tek kada povećate produktivnost za 80 odsto. Drugim rečima – povećajte vašu produktivnost za čestrdeset odsto, pa ćete moći da povećate plate za dvadeset odsto!” Naravno, ovde postoji i detalj da se ta ista produktivnost može lako izmeriti, odnosno potrebno je obezbediti proces rada koji omogućuje jednostavno računanje produktivnosti radnika kroz sve njihove poslovne procese!

Ono što je u celoj ovoj priči krajnje problematično, to je činjenica da ako sada Vlada dopusti EPS-u ovakvo povećanje plata, eto nama pada investicija (i kreditnog rejtinga) zbog otkazivanja aranžmana od strane MMF-a, i eto nama još većih problema od onih koje smo imali prošle godine. Odmah će se zaređati i ostala slična javna preduzeća sa svojim pametnim zahtevima za povećanje plata na osnovu ničega!

“Ode mast u propast!”

Moj predlog je da ako Vlada Srbije popusti štrajkačima EPS-a njihovim zahtevima, momentalno posle toga Cvetković bi trebalo da podnese ostavku!

Analitička kuća Deloitte napravila je tradicionalni godišnji pregled praznične potrošnje, koji donosi zanimljive rezultate. Prema ovom istraživanju, očekuje se da će za predstojeće praznike prosečni Amerikanac potrošiti 1145 dolara na poklone, ukrase za dom i odeću. Nakon prošlogodišnje, rekordno loše sezone, ove se godine očekuje postupni povratak Amerikanaca svojim potrošačkim navikama, istaknuto je u koji konsultantsko-revizorska kompanija Deloitte objavljuje već 24. godinu.

Potrošači u Sjedinjenim Američkim Državama sve više veruju u ubrzi oporavak ekonomije, pa 51 odsto očekuje da će na poklone potrošiti istu ili veću svotu novca nego prošle godine. Jedino područje u kome je zabeležen negativan trend je briga oko sigurnosti radnog mesta. Naime, čak 35 odsto Amerikanaca kaže da je razlog smanjenja potrošnje za praznike strah da bi mogli pretrpeti otkaz ili smanjenje plate.

Prvi izbor za kupovinu poklona i ove će sezone će biti diskontne prodavnice, nakon čega sledi online kupovina. Očekuje se da će 42 odsto Amerikanaca praznične poklone kupovati upravo preko interneta. Tako je online kupovina postala ozbiljan konkurent tradicionalnim robnim kućama, za koje se predviđa dalje smanjivanje broja kupaca jer će ih radi praznične kupovine posetiti manje od jedne četvrtine Amerikanaca. Raste i uticaj društvenih mreža na internetu koje potrošači koriste kako bi pronašli rasprodaje i bolje ponude, preporuke drugih kupaca i kako bi saznali što na žele njihovi prijatelji i rođaci da dobiju kao praznični poklon.

Rezultati istraživanja pokazuju da kao posledica finansijske nesigurnosti Amerikanci kupuju ne samo manje, nego i promišljenije. Međutim, brojke koje su u vezi sa visinom praznične potrošnje i brojem kupljenih poklona pokazuju da se radi o malim odstupanjima od dosadašnjih potrošačkih navika i da neće biti dugoročnih posledica po sektor maloprodaje.

Detaljno možete videti rezultate u PDF izveštaju (380KB)

© goran | Svakodnevnica blog, 2009. | Permalink | Nema komentara | Dodaj u del.icio.us zbirku Tekst označen ključnim rečima: Deloitte, godišnji izveštaj, online kupovina

Takođe nepropustite IT vesti i dešavanja na Personal magazinu

Hteo sam nešto da napišem o fenomenu kojeg se dotiče i Murov film “Capitalism: A Love Story” u prethodnom postu, ali sam zbog pridavanja odgovarajuće važnosti i grandiozititea amoralnosti morao da ga izdvojim u poseban blog zapis.

Dok nisam odgledao ovaj film, kao i većina, nisam ni čuo da za izraz “Dead Peasants“.

Radi se o izrazu koji koriste korporacije i osiguravajuće kuće u internoj komunikaciji, a označava umrle radnike na koje firme imaju ugovorene tajne polise osiguranja. (primer: Winn Dixie Stores poseduje 36.000 ovakvih polisa)

Stvari su veoma jednostavne, vi kao radnik ste za firmu samo brojka, pa su tako statistički sektori u korporacijama utvrdili da jedan broj radnika godišnje umire - prirodno naravno. Kako cifra uopšte nije mala, vođstva kompanija su ovo videla kao još jednu mogućnost za profitiranje.

Tako su TAJNO za svakog zaposlenog ugovorili polise osiguranja kojim u slučaju smrti zaposlenih dobijaju određeni novac. Znači, ne rodbina i najmiliji pokojnika -već KOMPANIJA. Ako je osigurani pokojnik žena i to mlađa – lova je još veća.

Izgovor za osiguravanje radnika je da nije tužan bio bi i smešan: gubitkom radnika kompanija gubi deo produktivnosti, pa to mora nekako da nadoknadi.

I to nije sve, da stvar bude još gora i amoralnija, postoji sekundarno tržište ovih “hartija od vrednosti”! Bukvalno se trguje ljudskim dušama, kao u onom Googoljevom delu, a cilj je PROFIT.

Pogledajte prilog ABCNews-a o “mrtvi dušama”, biće vam još jasniji izraz “Dead Peasants”:

© goran | Svakodnevnica blog, 2009. | Permalink | Nema komentara | Dodaj u del.icio.us zbirku Tekst označen ključnim rečima: Dead Peasants, Dead Peasants Insurance, film, Michael Moore, mrtve duše, osiguravajuće kuće, polise osiguranja, profit, sekundarno tržište, Winn Dixie Stores

Takođe nepropustite IT vesti i dešavanja na Personal magazinu

Pa zašto onda država ne postavi instrument minimalnog prihoda koji se ne može blokirati tj. ovršiti. Ne kao iznos novca već kao postotak priljeva na račun.

Možda recept nije jednostavan, ali EU se mora pod hitno okrenuti prema van ukoliko ne želi ostati minoran partner na svijetskoj pozornici, kako u političkom tako i u ekonomskom pogledu.

Sjećam se ja jedne takve tvrtke koja je radila u malom prodajnom prostoru sa skladištem u podrumu i nekoliko garaža u blizni, gdje su vam sa velikim guštom objašnjavali šta vam treba i što vam se najviše isplati.

Da se vratimo na poljoprivredne poticaje i njihovu efikasnost tj. ne efikasnost. Svi vidimo da se na kraju poticaji pretvore u kamen spoticanja svih uključenih. Uvijek je tako kada je keš u pitanju.

Još nisam potrošio niti pola gornjeg iznosa a već kreče prva zarada i to izvoznih prihoda.

Čovjek bi očekivao da u trenutku značajnom za gospodarstvo kao što su ova vremena najviše čuje od onih kojima plača da postoje.

Budimo realni ova politika koju trenutno doživljavamo u HR je vrlo veliki i značajan negativni čimbenik na gospodarstvo i kao takav doprinijeti će onom što nam slijedi u idućem vremenu.

A zaneseni njome poduzetnici koji su joj podlegli nisu poduzeli ništa na pripremi za vrijeme koje dolazi i stvarni utjecaj krize koja će nas tek sada opaliti po nosu.

Ali koliko se god trudili to još uvijek nije pravi Outlet kakav se može naći preko bare, a od kuda je i ideja i krenula u svijet. Ovo je ipak Outlet na naš način, zaradi na prodaji 50 proizvoda dovoljno da pokriješ radni dan, a sve ostalo je dobit.

Jučer je i mađarska novinska agencija MTI objavila, da dnevni listovi eventualne transakcije vide kao potez u igri oko energetske politike u regiji.

Slična je situacija i sa Kinom koja sve više osvaja nekada tradicionalna tržišta Europe. Kineska izvozna ekspanzija, ali i nefleksibilnost tečaja yuana u odnosu na dolar zabrinjava i SAD. Vrijednost yuana pala je u nekoliko mjeseci znatno u odnosu na dolar.

Nije da nisu imali razloga. Podaci govore, da oko 3.700 naručitelja u hrvatskoj javnoj nabavi, a to znači narudžbe za potrebe državnih i lokalnih vlasti troši godišnje 44 milijarde kuna, ali pri tome zanemaruju hrvatske proizvođače.

Ovih su dana objavili najnovije podatke za sljedeće četiri godine u kojima se predviđa, da će informatička tehnologija stvoriti 5,8,milijuma novih radnih mjesta. IT industrija biti će pokretačka snaga koja će gospodarstvo izvući iz krize.

A kako je sve počelo. Pa prijateljica koji već godinama za svoj gušt proizvodi modne odjevne predmete za svoju obitelj i prijatelje, ipak je napokon popustila i odlučila od istoga napraviti poslovni poduhvat

Podaci istraživanja pokazuju, da čak 58,6 posto vodećih ljudi u našim tvrtkama strahuje zbog sve većeg kašnjenja u plaćanju. Ističu da se kašnjenje u naplati znatno pogoršalo u posljednjih godinu dana.

Sigurno da javnost mora biti informirana o svemu što se događa u zemlji, dapaće ona ima pravo znati, ali dok se nju time zabavlja nekim doista smiješnim raspravama i tvrdnjama kako afera zapravo i nema, mnogi stvarni i realni problemi ostaju u drugom planu.

Po prilici većina ljudi je pokretala poslove sama. Što radi vlastitog mira, što radi jednostavnosti a što radi onog dijela egoizma koji je u svima nama, ako uspijem napravio sam sam a ako propadnem nitko mi nije kriv.

Prvi nagovještaji deflacije u Hrvatskoj mogu se primjetiti u padu cijena u usporedbi s 8. mjesecom prošle godine. Službeni podaci govore o silaznom trendu cijena u perađivačkoj industriji za 4 posto, u prehrambenoj industriji za 2 posto i u poljoprivrednoj za 20 posto.

Imaginarne, iz jednostavnog razloga što postoje tržišta roba koja u svakom trenutku određuju globalne cijene roba, pa stoga zahtjevi da neko treba dobiti veću cijenu, su za mene mašta koja nema veze sa životom na ovom planetu

Anderson nastavlja polemizirati sa svima koji na internet gledaju kao na još jedan medij koji se ni po čemu ne razlikuje od ostalih medija. On tvrdi upravo suprotno, jer smatra da internet ima karakteristike koje mu omogućuju, da potpuno preokrene ustaljene poslovne modele, koji su poznati i uobičajeni nekoliko stoljeća.

The Rise of the Rest. Zastrašujuća prezentacija.