Архива за 'fizika' категорију

56. strana, 5. rečenica

новембар 16, 2008
Video sam kod Walker-a i kod Autostopera pa da se i ja priključim: 1. Zgrabite najbližu knjigu 2. Okrenite stranu 56 3. Pronađite petu rečenicu 4. Napišite unos s tom rečenicom i pravilima igre. Kod mene na stolu trenutno baš i nema nekih zanimljivih knjiga…Fizika jonizovanih gasova, Jaroslav Labat: Faktor multiplikacije u ovom slučaju je: N/N0 = …. neka ružna formula logaritam i/i0 [...]

Nobelova nagrada za fiziku 2008

октобар 16, 2008
U Stokholmu su 7. oktobra objavljena imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za fiziku. Nagradu će podeliti trojica fizičara iz Japana – polovinu nagrade dobio je Yoichiro Nambu (državljanin SAD), dok će drugu polovinu podeliti Makoto Kobayashi i Toshihide Maskawa. Nagrada je dodeljena za doprinos u razvoju istraživanja u oblasti fizike elementarnih čestica. Yoichiro Nambu šezdesetih [...]

Fizika i “Teorija svega”

септембар 4, 2008
“Sredinom osamdesetih godna TOE (”Theory of Everything”) je bila fantastično privlačna za mlade fizičare naklonjene teoriji. Rizik je bio veliki da će uložiti duge godine rada, a da će rezultat biti možda vrlo malen ili nikakav, pa ipak su krenuli za svojim vođama (kao leminzi, rekao bi neko) prema Plankovoj masi. Mi koji smo ostali [...]

CERN - Veliki akcelerator čestica

август 31, 2008

Prosto me čudi koliko ljudi uopšte nije čulo za CERN i njihov Large Hadron Collider (dalje: LHC), odnosno veliki “ubrzivač” (nekako mi je prirodnije da kažem “akcelerator”) čestica, koji bi trebalo 10. septembra (da, ove godine, odnosno za desetak dana) da simulira veliki prasak.

LHC je kružnog oblika (prsten), dugačak 27 km i lociran 100 m ispod površine zemlje, a delom se nalazi u Švajcarskoj, dok je drugi deo u Francuskoj, i predstavlja neverovatno inženjersko i tehnološko dostignuće, a napravljen je zahvaljujući finansijkoj podršci i naučnoj kolaboraciji desetine zemalja, i u tom smislu, LHC je istinski planetarni projekat, koji za cilj ima da dve subatomske čestice jako ubrza (brzina bliska brzini svetlosti) i onda ih sudari, praveći tako kopiju velikog praska kada je, po pretpostavci, sve što vidimo (i sve što ne vidimo) nastalo, a onda gomilom raznih uređaja “pohvataju” šta se sve dešava u trenutku i posle sudara i tako otkriju tajnu nastanka svega, kao i odgovor na to šta je to što česticama daje masu?

Logično, neko vreme pre ovog projekta (počev od pre nekoliko meseci, a i dan danas) u javnosti se pojavljuju spekulacije šta će se desiti kada do sudara te dve čestice. Većina ljudi (a i ja među njima) nestrpljivo čeka rezultate eksperimenta, dok ima i onih koji kažu da sudar može izazvati stvaranje crne rupe i samim tim - uništenje sveta. U svakom slučaju - štagod da se desi, ništa više neće biti isto posle 10. septembra.

Grupa ljudi pokušala je na zanimljiv način da objasni ono što LHC u stvari radi, pa - pogledajte:

Za kraj, vama ostavljam da mislite o ovome (i slobodno svoje mišljenje objavite kao komentar na ovaj blog unos), a ja se iskreno nadam da ćete čitati moj blog i posle 10. septembra

Pet najvažnijih koncepta fizike (deo 3)

јун 22, 2008

III Zakoni održanja energije i mase

Ova dva zakona su veoma povezana i znače da, pod normalnim uslovima, ukupna energija zatvorenog sistema i ukupna masa zatvorenog sistema ostaju konstantne. Takođe kažu da ni masa niti energija ne mogu biti stvorene ili uništene, već samo mogu menjati formu (npr. energija - električna se menja u toplotnu, ili masa - tečnost prelazi u gas). Tek nedavno, iako pod laboratorijskim uslovima, naučnici su zapravo primetili malo nestajanje ukupne mase u zatvorenom sistemu, a ovo je pripisano činjenici da je masa zapravo prešla u energiju. Ovo je dovelo do promene zakona, koji su uključili činjenicu da masa i energija mogu prelaziti iz jednog u drugo stanje.

Pet najvažnijih koncepta fizike (deo 2)

мај 25, 2008

II  Njutnovi zakoni kretanja:

1. Telo koje miruje ostaje da miruje, a telo koje se kreće nastavlja da se kreće, osim ako nije primorano da promeni svoje stanje. Dokaz koji podržava prvi deo rečenice se lako može videti. Svi znamo da se točak neće početi pokretati sam. Međutim, u našem svetu ne vidimo dokaz drugog dela rečenice. To je zato što postoji večna inhibirajući sila poznata kao trenje, koja sprečava beskonačnu kretnju.

2. Drugi zakon je formula A=F/m. Ubrzanje tela zavisi i od mase tog tela (ne njegove težine) i ukupne sile koja pokreće kretnju (ukupna sila  smeru kretanja minus sila koja se opire kretanju). U ovoj formuli, sila koja se opire bi bila napisana negativno da bi se dobilo negativno ubrzanje, što znači da telo usporava.

3. Za svaku akciju postoji jednaka i suprotna reakcija. Ovo znači da ako vas ja gurnem, sam ću biti malo gurnut unazad. Ovaj princip je na delu iza mehanizma kretanja aviona i raketa. Izduvni gasovi izlaze u suprotnom smeru. 

Pet najvažnijih koncepta fizike (deo 1)

мај 15, 2008

I  Energija će odlaziti sa površine veće energije na drugu sa nižom energijom bez dodavanja dodatne energije.

Ovaj zakon upravlja svim tokovima energije, posebno je lako uočljiv u slučajevima tokova toplotne ili električne energije. Toplota odlazi iz vrelog čaja u relativno hladnu šolju i okružujući vazduh. Elektroni imaju osobinu da se raspodele do trenutka kada je naelektrisanje celog sistema izjednačeno. Ovo se takođe može direktno posmatrati uz pomoć kapi boje koja je ubačena u čašu vode. Boja će se rasipati sve dok ceo rastvor ne bude jednake boje.

Elektron, prvi put viđen

фебруар 23, 2008

Prvi put smo u stanju da vidimo elektron. Jedan elektron.

Snimak, kojeg možete pogledati ovde, predstavlja jedan elektron koji se nalazi na svetlosnom talasu upravo nakon što je izvučen iz atoma.

Pre je bilo nemoguće snimiti elektron usled njihove veoma velike brzine, što je davalo zamućene slike. No, tim naučnika iz švedskog Lund Univerziteta je uspela da napravi neverovatno kratke bliceve svetlosti iz intenzivnog lasera, dajući nam prvi put sliku elektrona.

"Elektronu je potrebno oko 150 atosekundi da napravi krug oko jezgra atoma. Atosekunda traje je 10-18 sekundi, ili, ako se predstavi na drugi način, odnos između jedne atosekunde i jedne sekunde je isti kao i starost celog univerzuma naspram jedne sekunde", kaže Johan Mauritson, profesor atomske fizike sa Lund Univerziteta. A ja se nadam da ste uspeli da shvatite koliko je ovo kratak vremenski period.

Malo više detalja, i informacije potrebne da biste našli još mnogo više detalja, možete naći ovde i ovde.