Upravo tako. ISS će glasati ali udaljeno, pošto, kako smo saznali, neće biti delegata u Ženevi. Eto, to je to.
Архива за 'FSN' категорију
Svi potpisnici peticije protiv usvajanja OOXML-a kao ISO standarda iz Srbije večeras su dobili email od FFII-a u kome se pozivaju da potraže informaciju od ISS-a o tome ko će predstavljati Srbiju i da li je to pitanje uopšte bilo predmet razmatranja i odlučivanja.
Kao što sam već pisao, ISS je pokrenuo pitanje formiranja Komisije za standarde i srodne dokumente iz oblasti jezika za opisivanje i obradu dokumenata. Za sada još uvek nema odluke o njenom osnivanju, a korak koji ćemo svakako učiniti posle informacije koju smo dobili iz ovog emaila je pokušaj utvrđivanja planova za delegaciju koja će u Ženevi dizati ruku u ime Srbije. Ono što je dobro je da komunikacioni link između FSN-a i ISS-a postoji. Kao i do sada, stay tuned.
Ukoliko ne verujete kliknite ovde. Nova GNUzilla je spremna, a šta je ununtra pogledajte na gnuzilla.fsn.org.yu.
Ono što nije unutra,ali je i te kako važno su dve jako zanimljive novosti. GNUzilla je postala LinuxWorld.com partner, što znači da će autori iz naših redova biti u prilici da svoje članke prevedu i adaptiraju na engleski jezik i objave ih na dotičnom mediju. LW nas je prilično ozbiljno shvatio, te će pored saradnje koja bi trebalo da potraje, uskoro biti objavljen članak o GNUzilli koji sam napisao za njih.
Iako je naša kontakt email adresa otvorena za sve, rešili smo da pokušamo povećavanje količine povratnih informacija od čitalaca te je od ovog broja omogućeno komentarisanje članaka na gnuzilla.fsn.org.yu/komentari. Tamo ćemo redovno postovati uvodne pasuse članaka iz svakog broja sa očekivanjem da će biti dovoljno komentara koje ćemo moći da uzmemo kao smernice za dalje planove.
Iako su svi članci kul, izdvojio bih intervju sa jednim od aktera nedavno završenog suđenja Microsoftu, sa napomenom da je Carlo Piana pokazao jako veliko interesovanje za intervju, pre svega prihvatanjem, ali i studioznim odgovorima koje smo smestili u korice. Kao i uvek, uživajte!
Tokom naredne nedelje u Srbiji će gostovati izložba hakerske kulture organizovana u saradnji Multimedijalnog instututa iz Zagreba, Kuda.org iz Novog Sada, Rexa iz Beograda, Kiberpipe iz Ljubljane i Kontrapunkta iz Skopja. Izložba System.hack() bavi se istorijom, te širim društvenim i umetničkim značajem domišljatosti kojima su otvarani zatvoreni tehnološki sistemi - oruđa društvene kontrole.
Biće izloženo više hakova (hak je momenat izvrsnosti u programiranju): Orson Wells - Rat svetova, Heath Bunting - Superweed kit, John Draper - Captain Crunch zviždaljka, Richard Stallman - GNU opšta javna licenca, Michael Steil - Linux na Xboxu i probijanje digitalne zaštite CD-a od strane nepoznatnog hakera. Svi posetioci izložbe dobiće katalog sa tekstovima koje su o izloženim hekovima napisali Jonah Brucker-Cohen, Benjamin Mako Hill, Marcell Mars, Tomislav Medak, Ognjen Strpić i McKenzie Wark.
U Novom Sadu je izložbu moguće videti 21. i 22. novembra od 16 do 21h u sobi hotela Mediteraneo (Ilije Ognjanovića 10), a u Beogradu 23. i 24. novembra od 17 do 20h u sobi hotela Kasina (Terazije 25). Kroz izložbu će vas voditi kustosi Tomislav Medak i Marcell Mars.
Povodom obe izložbe biće održan i razgovor “Hakerska kultura - moguća istorija alternativnih budućnosti tehnologija” na kojem će učesnici pokušati da odgovore na pitanje šta je hakovanje kao tehnološka i društvena praksa. U razgovoru će učestvovati Patrice Riemens (socijalni geograf, zagovornik slobodnog softvera i član holandske hakerske grupe Hippies from Hell), Benjamin Mako Hill (programer, borac za slobodni softver i slobodnu kulturu, član upravnog odbora Free Software Foundation i učesnik projekta One Laptop per Child), Marcell Mars (haker i lejmer) i Tomislav Medak (filozof, medijolog i borac za slobodni softver i slobodnu kulturu).
Razgovor će u Novom Sadu biti održan u omladinskom centru CK13 (Vojvode Bojovića 13) 20. novembra u 20h, a u Beogradu u kulturnom centru Rex (Jevrejska 16) 23. novembra u 20h.
Joomla!Day je defitivno sutra, a moj omiljeni deo programa će prema rasporedu trajati sat vremena, od 11 do 12h. Potrudiću se da izladanje ne bude duže od 35 minuta, kako bih imao vremena za najbolji deo na ovakvim događajima - razgovor sa publikom. Vidimo se sutra.
Početkom decembra, tačnije 4. u Beogradu će se dogoditi jedna od sesija, odnosno radionica u okviru projekta STACS u organizaciji FSFE-a. Ukratko, ovo okupljanje je fokusirano na istraživanja vezana za slobodni softver i civilno društvo.
Događaj je internacionalnog karaktera, a obzirom na ograničeni budžet nismo u mogućnosti da pokrijemo troškove za sve organizacije koje nam se čine interesantnim, odnosno sve one koje se prijave. U tom smislu Srbija prema sadašnjim postavkama će imati jedno mesto pa pozivam sve organizacije iz Serbije ali i iz regiona koje su zainteresovane da se prijave putem forme na sajtu FSFE-a. Vremenski rok za prijave je 9. novembar, mada ćemo verovatno uzeti u obzir i one koje stignu koji dan kasnije.
Budite slobodni da pitate bilo šta što vas zanima, a ne postoji na stranama koje sam linkovao, kako komentariama na post, tako i putem kontakt formi ovde i na sajtu FSN-a.
Joomla Serbia će polovinom novembra (tačnije 17.) u Beogradu okupiti ljubitelje ovog CMS-a iz regiona, na prvom danu Joomle koji se događa kod nas, a i šire.
Sve detalje možete videti na sajtu Joomla zajednice, gde su postavljeni i program, učesnici, te mapa kako stići do Rexa koji polako ali sigurno postaje cetralno mesto za događaje iz sveta slobodnog softvera. Moj deo posla kada je ovaj Joomla Day u pitanju je suština onoga što Joomla pre svega jeste - slobodni softver. Još uvek ne znam sve detalje o dužini izlaganja i koncepciji, ali se svakako nadam dobrom druženju.
www.jus.org.yu:Zbog velikog interesovanja koje je u javnosti izazvalo pojavljivanje nacrta međunarodnog standarda ISO/IEC DIS 29500, Information technology – Office open XML file formats, Institut za standardizaciju Srbije poziva sve zainteresovane strane u našoj zemlji da predlože svoje predstavnike za članove Komisije za standarde i srodne dokumente iz oblasti jezika za opisivanje i obradu dokumenata, KS I1/34. U nadležnosti ove komisije, pored ostalog, biće i usvajanje nacionalnog stava u vezi sa donošenjem pomenutog međunarodnog standarda. Kao što je poznato, standard ISO/IEC DIS 29500 priprema međunarodni tehnički potkomitet ISO/IEC JTC 1/SC 34, Document description and processing languages, ali donošenje ovog standarda je u međuvremenu odloženo. Više o tome»
Najzanimljivija informacija koja se u PDF-u može videti jeste produžetak roka, koji je prema prethodnim informacijama istekao 15. oktobra. Novi termin do kog bi prijave trebalo da stignu je 30. novembar, što uz postavljanje ove informacije “na izvol’te” predstavlja pozitivan pomak u odnosu na pređašnje stanje. Stay tuned…
Istražujući za članak o dešavanjima “iza” pozitivnih glasova za OOXML od Hrvatske i Srbije, došao sam do informacije da Institut za standardizaciju Srbije (ISS) u vreme i pre glasanja nije imao tehnički odbor, odnosno bilo kakvo telo koje se ovim pitanjem pozabavilo da adektvatan način (neka me neko ispravi ako grešim). Šta više, ISS je još uvek u formiranju, ali se stvari kako tako kreću napred.
ISS je pre desetak dana doneo odluku o formiranju “grupe za informacione tehnologije” koja će se baviti “standardizacijom u oblasti strukture dokumenata, jezika i pripadajućih sredstava za opisivanje i obradu složenih i hipermedijalnih dokumenata”, što se odnosi i na OOXML. Prema tome, sada bar formalno imamo komisiju koja će biti nadležna za ovo pitanje.
Odluka je objavljena u informatoru 9-2007, od 30 septembra 2007. Samim tim je ova odluka formalno javna, ali se u isto vreme na sajtu nije pojavila ama baš ni jedna informacija o ovome u obliku čitljivom van PDF čitača. Na taj način je opšta javnost uskraćena za blagovremenu infromaciju, obzirom da je potpuno neadekvatno očekivati da u vreme kada informacije putuju skoro brzinom svetlosti, vršimo iskopavanja po stranicama informatora.
U nastavku je odlomak iz biltena koji sadrži ono što nas zanima u ovoj priči, a ukoliko preuzimate PDF, tekst počinje na 33. strani. Nove informacije uskoro…
Ovih dana je FLOSS zajednicom u Srbiji prostrujala vest da je kompanija Ewe Comp postala zvanični partner Canonicala u Srbiji. Vest dobija na težini kada se zna da Canonical stoji iza trenutno najpopularnije GNU/Linux distribucije Ubuntu. O popularnosti, kvalitetu, značaju itd. Ubuntua (i GNU/Linuxa generalno) neću pisati ovom prilikom (slobodno guglajte malo ako vas interesuje), ali je vest bila dovoljno interesantna da iskoristim priliku i postavim par pitanja direktoru marketinga Ewe Compa Nemanji Nikoliću o ovoj saradnji.
Kako je došlo do saradnje kompanija Ewe Comp i Canonical? Ewe Comp u saradnji sa Nomakom već neko vreme tržištu Srbije isporučuje računare sa instaliranim Ubuntu GNU/Linux operativnim sistemom. Ubrzo se samo po sebi nametnulo pitanje dodatne saradnje sa zvaničnim predstavnicima Ubuntua, kompanijom Canonical, koja je bila izuzetno profesionalna i više nego raspoložena za saradnju sa snažnim partnerom na ovom tržištu. Pošto smo ustanovili da ispunjavamo sve neophodne preduslove, vrlo brzo su potpisani svi potrebni ugovori i saradnja je ostvarena čime je Ewe Comp postao licencni partner Canonicala za Srbiju.
Šta ova saradnja donosi vašoj kompaniji, a šta kupcima Nomak konfiguracija?
Ewe konkretno nema realnih materijalnih privilegija zbog instaliranja i konfigurisanja Ubuntu Linuxa, ali kupci dobijaju sveže instaliran, odlično konfigurisan, potpuno spreman kompjuter koji mogu da koriste “out of the box”, sa svim besplatnim i legalnim alatima, kao što su OpenOffice, Firefox, Thunderbird, Amarok i drugi. Naravno, podrazumeva se da je ovaj sistem u potpunosti besplatan i legalan. Treba napomenuti i da Ewe Comp ne naplaćuje uslugu instaliranja i konfigurisanja Ubuntu sistema. Ceo proces je zapravo orijentisan prema kupcima, kako bi imali priliku da računar odmah po kupovini mogu koristiti bez dodatnih troskova ili angažmana oko instalacije i podešavanja.
Da li kupci Nomak računara sa preinstaliranim Ubuntuom imaju i neku postprodajnu Linux podršku od Ewe Compa?
Naravno, postoji edukovana i stručna tehnička podrška, a svi korisnici Nomak računara se mogu registrovati na www.nomakpc.com čime dobijaju punu podršku i dodatne pogodnosti poput nižih cena za upgrade ili produzenje garancije, kao i sve informacije o ponudi i Ubuntu operativnom sistemu. Kako je Ubuntu Linux izuzetno dobro podesen, a Nomak računari imaju minimalan procenat reklamacija, problemi su zaista retki.
Kroz razgovor sa nemanjom, saznao sam i da Ewe Comp planira i saradnju sa zvaničnom lokalnom Ubuntu zajednicom (Ubuntu LoCo Srbija), te da će sa svojim lokalnim (List Computers) i globalnim (Dell) partnerima i ubuduće pružati podršku aktivnostima vezanim za Linux i slobodan softver.
Da odagnam strahove onima koji žele da kupe Nomak konfiguraciju sa Windows operativnim sistemom, to će i dalje biti moguće. Ewe Comp je Microsoftov partner, tako da uz odgovarajuću doplatu Nomak može pokretati i neki XP, na primer.
Sve zajedno, ovo je izuzetno ohrabrujuća vest za promociju GNU/Linux rešenja i slobodnog softvera generalno. Očigledno je da kompanije, čiji je primarni cilj poslovanja profit, vide i da iz saradnje sa FLOSS zajednicom mogu ostvariti korist i to je prilika koju treba iskoristiti.
Crno na belo:http://curia.europa.eu/en/actu/communiques/cp07/aff/cp070063en.pdfhttp://curia.europa.eu/jurisp/cgi-bin/form.pl?lang=EN&Submit=rechercher& amp;numaff=T-201/04
U “stampi”:http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/6998272.stmhttp://www.nytimes.com/2007/09/17/technology/17cnd-subsoft.html?pagewanted=1&_r=1&ref=business
FSFE:http://mail.fsfeurope.org/pipermail/press-release/2007q3/000186.html
Iako će M$ biti lakši za skoro sedamsto miliona dolara, etiketa koju je zvanično dobio vredi mnogo više. Monetarni sistem sa platežnom jedinicom u vidu Microsoftove licence u Evropi neće funkcionisati legalno. Obavili smo sjajan posao i ponosan sam što smo deo svega ovoga.
Ova presuda je stigla u pravo vreme obzirom da predstavlja veoma snažan argument protiv u nastavku priče sa fake standardom nazvanim Office Open XML. Generalno, ovo je istorijski važan argument protiv bilo kakvog delanja sa Microsoftom.
Voleo bih da vidim i nekakav press release lokalne kancelarije monopoista, ako ništa ono bar prevod diktata iz Redmonda. Ukoliko niste upućeni, javite se, rado ću vam objasniti o čemu se radi. Za početak, da, izgubili ste…
E da, potrudiću se da iscimam Carla Pianu da malo “zvanično” porazgovaramo o ovome za GNUzillu. Uživajte u pobedi!
Sa malim zakašnjenjem, obzirom da je priča stara skoro ceo dan, sledi pogled na sinoćnji događaj u Paraćinu. Ukratko za početak, tamošnji Kulturni centar je u saradnji sa FSN/FSFE-om organizovao predavanje na temu slobodnog softvera, na kom smo glavni akteri bili Marko i ja.
Izvinjavam se što nismo održali obećanje, pa novu, duplo deblju i podjednako kvalitetnu GNUzillu 32/33 isporučujemo dan ranije. Ukoliko jašete dialup naoružajte se strpljenjem, jer 6 megabajta treba da siđe za mreže dok štucaju centrale…
Ko je pomilslio da ćemo ovog puta testirati sve i svašta uzduž i popreko kako bismo napravili desktop specijal grdno se prevario/la. Umesto toga smo se potrudili da vas odvedemo što bliže najvećim desktop projektima i glavnim događajima vezanim za njih, na kojima su učestvovali i ljudi iz našeg neposrednog okruženja, a na moju veliku sreću i FSN-a. Doduše, Senko (hvala frend, nadam se da nije prvi ujedno i poslednji ;)) nije u FSN-u, ali je Goran, koji se usput ponovo vešto izvukao (;)), svakako jeste.
Saradnici, kojim po ko zna koji put skidam kapu su uradili sjajan posao, pa ovom prilikom šaljem jedno pogolemo hvala ekipi na novom broju. A vi, naravno uživajte!
Mail koji je pre nekoliko minuta otišao u LoCo “centralu” zvanično stavlja tačku na moje aktivnosti u Ubuntu LoCo timu Srbije. Vreme je za pozdrav…
Pre nekoliko nedelja sam se ozbiljno zabrinuo za sudbinu mog omiljenog foruma na adresi debian.fsn.org.yu. Međutim, mislim da za Debian zajednicu koja se skuplja tamo dolaze bolji dani. Forum je dobio dva nova clana u pozadini koji su kako mi se čini spremni i voljni da ulože energiju u za sada malu zajednicu. Nove diskusije su krenule, vremešne greške po foumu se uklanjaju, Etch beleži sve veći broj korisnika, pa imam opravdane razloge da se nadam da ćemo od debian.fsn.org.yu napraviti novu jaku i kvalitetnu zajednicu kakvu Debian zaslužuje. Sadašnja atmosfera mi se jako dopada, stoga drugari, a nadam se i drugarice, sad ili nikad!
Kada smo razmatrali načine za proširivanje domaće zajednice slobodnog softvera i uključivanje što većeg broja novih ljudi, palo mi je na pamet da treba pronaći nešto što prirodno okuplja ljude na jedno mesto.
Kao koordinator srpskog tima, sa radošću objavljujem da je tim FSFE-a dobio novog člana iz Srbije. Nakon posete Cirihu i Ženevi i definitivnim uključivanjem u aktivnosti FSFE-a, po povratku u Srbiju je pokrenuta inicijativa da Marko Milenović postane deo tima, što je uspešno završeno. Čestitam Marku, za israzima osobitog zadovoljstva što je Srbija dobila još jedno mesto u timu.
Nadam se da će nas Marko dostojno braniti u *BSD zajednici.
Pre par nedelja sam dobio email novinara novog kraljevačkog nedeljnog lista sa molbom da uradimo intervju vezan za FSN, FSFE i slobodni softver uopšte. Rekoh sjajno, sada ću da pokažem svima da sam postao selebriti koga novine jure za intervju. Dobro, lokalne, ali nema veze.
Šalu na stranu, veoma mi je drago da se neko zainteresovao za nas i slobodni softver, te sam drage volje pristao na intervjuisanje, dobio pitanja, raspisao se kao nikad kako bi novinar dobio što više materijala. Umesto u prvom, intervju je objavljen u drugom broju, baš kada sam bio u Kraljevu…
Novine imaju svoju internet prezentaciju koja se redovno ažurira i na kojoj se mogu preuzeti PDF fajlovi za člancima iz do sada objavljenih brojeva (onaj u kom igram glavnu ulogu je ovde). Stvari koje su mi zapale za oko se tiču citata koji nisu autentično preneti, sa naročitim naglaskom na “Linux”, što sam u delu intervjua konkretno pomenuo. FSN nije fondacija nego mreža, a nespretno vađenje i povezivanje delova iz integralne verzije teksta stvari čini nejasnim.
Elem, lepo je videti da se u ne-IT medijima objavljuju članci o slobodnom softveru, ali pomenuto u velikoj meri kvari utisak i što je najgore, šalje pogrešnu poruku. Zato se nadam da je pozitivna otišla dalje od negativne, a Kraljevačkim novostima se još jednom zahvaljujem na interesovanju.
Kao što najavih, sinoć se dogodilo šta je bilo planirano na MyExit stageu. Kasnili smo dobrih sat vremena, što i nije tako strašno obzirom da je osam sati bilo realno previše rano. Vreće za lenčuge su čekanje učinile uživanjem, obzirom da je vreme bilo sasvim prijatno.
Pošto smo se skupili, krenuo je program, a kako smo saznali moderator diskusije nije bio predviđen pa je ostalo da sami moderiramo diskusiju. Krenulo je opušteno (a tako i ostalo), predstavljanjem nas samih i onoga čime se bavimo. Vedran je poneo sa sobom jednu Efiku, pa je bilo reči i o slobodnom hardveru, dok sam se ja potrudio da govorim o društvenim uticajima slobodnog softvera i samim slobodama. Vedran me je u jednom delu sjajno uveo u pričicu i dummy kulturi, koja je ujedno poslužila kao odgovor Milanu sa Wikipedie na pitanje kako da pređe na GNU/Linux i da li je teško (to beše suština pitanja, ne sećam se kako je tačno glasilo). Diskusiju je obeležio kranje slobodni stil nastupa, što sam maksimalno iskoristio.
Glavni problem koji je po meni ostao nerešen je pasivnost publike. Sa svetlima na bini, ljudima koji mahom sede i valjda slušaju, veoma jakom zvuku sa rege stejdža i povremenoj mikrofoniji, imao sam utisak da nas na prvom mestu niko ne čuje, a kao logična posledica toga, malo ko i sluša, odnosno pokušava da sluša. Na sreću malo radioničarskog pristupa je dalo rezultate. Kao što rekoh, mislim da je svim ljudima koji su dizali ruke na moja pitanja trebalo dati jedan bežični mikrofon kako bismo u otvorenoj diskusiji dotakli sve što je trebalo, jer mi na bini odlično znamo ono o čemu pričamo. Nadam se da će iduće godine biti bolje. Hvala svima koji su nas pratili
Slike su u nastavku (dok se lenčuga ne nakani i konačno postavi galeriju)…
Festival je počeo, a mi smo napravili konačni raspored aktivnosti koje sam najavio. Dakle, sutra, u subotu 14. jula ću ispred FSN-a učestvovati u tribini Free and Open, koja počinje u 20h na MyExit stageu.
Dan kasnije, Ivan Čukić i Marko Milenović će održati prezentaciju o slobodnom softveru, FSN-u i aktuelnim dešavanjima vezanim za organizaciju i ono čime se bavimo.
Vidimo se na tvrđavi!
Subota, 14. jul, 20.00-21.00 MYEXIT StageFree and Openučestvuju:
Zoran Purić (Red Hat) Ivan Jelić (Free Software Network) Vedran Vučić (Linux Centar Beograd) Nikola Kotnik (EXIT) Milan (Wikipedia Serbia)Nedelja, 15. jul, 20:30 AGORAPrezentacija - Free Software Network Serbia
Drago mi je što nisam propao kroz prazninu u kojoj sam živeo nedelju dana. Bilo je blizu.
Kao što se iz naslova da videti, prošla nedelja je bila jedna od onih koje treba prespavati. Ustvari, možda i ne potpuno, ali recimo da je štucajući server koji opskrbljuje pola FSN weba stvar doveo do vrhunca. Ko zna zašto je to dobro, naročito što sam rešeniji nego ikad da FSN preselim iz po nas jako prijateljske Mađarske u “ladnu al standard jebi ga” Švedsku. Mislim da će mu GPL procesori naročito prijati. Milobit se nervirao koliko i ja, tako da će nam to verovatno doneti očekivane mirne dane. Sada sve na sreću radi.
Marko je, kao što na Planetu možete videti otputovao u Švajcarsku, dok se Ivan vratio sa aKademyja. Čini mi se da sada imamo šansu da FSN napravimo ultra kvalitetnom organizacijom, naročito nakon Goranovog aktiviranja. Novosti će biti nadam se jako skoro, iskoristićemo letnji predah da napravimo dobar zalet.
Umalo da zaboravim Exit. Kako stvari stoje, štanda neće biti, pošto je ulica gde smo bili prošle godine sada privatno vlasništvo pa nema dogovora između vlasnika i Exita. Na sreću, nastupićemo na NGO stageu, dok sam ovih dana dobio poziv od MyExita da uzmem učešće u njihovim aktivnostima na festivalu. Videćemo…
Umalo da zaboravim da je na red dosao i treći dvobroj GNUzille. Prethodnih godina smo prilikom izbacivanja dvobroja imali običaj da produžimo pripremu za desetak dana, što bi značilo da će GNUzilla 30/31 izaći oko 25. juna. Ovoga puta ćemo malo ubrzati stvar, pa ovogodišnji letnji dvobroj možete očekivati između 15. i 20. juna.
Hvala na podršci i pitanjima “Kada će nova GNUzilla?”, na koja često odgovaram kada sam online na Jabberu.
Kada sam pisao o osnivanju srpskog tima u FSFE, pomenuo sam i planove za učešće na projektima koji se ostvaruju na nivou UN i EU. Počinjemo…