Архива за 'maraton' категорију

Klub 100 maratona – Srbija

March 5, 2010

Naš poznati maratonac i ultramaratonac, Boroja Drago nas je kontaktirao sa željom da informišemo i apelujemo na maratonce koji nas čitaju i tako mu pomognemo oko sastavljanja baze podataka o maratoncima u našoj zemlji. Maratonci i ultramaratonci, ovo je akcija za vas.

U mnogim zemljama sveta postoje tzv. klubovi 100 maratona. Članovi takvih klubova su svi oni koji imaju 100 i više maratona i ultramaratona. U donjim tabelama ilustrativno su priložene liste iz nekoliko zemalja, npr…

… jedne male Češke…

Pl.PrezimeImeMestoGod.MaratonUltraUkupno 1.BřezinaJiříPřerov19395082510 2.SeitlOttoOstrava195336255417 3.KrejsaVáclavPraha195236331394 4.KopeckýZdeněkČeské Budějovice193725656312 5.PešaGustavPraha19213050305 …. 44.ŠtýbnarJiříOlomouc19451020102 45.TsametisNikolaosOstrava19421001101

zatim, meni drage Poljske…

Pl.Prezime i ImemestoGod.MaratonUltraUkupno 1.BEDNARZ JerzyPOZNAN194636060420 2.SZLACHETKA sp.BarbaraJelcz-Lasko195627957336 3.DZIEKONSKI TadeuszBIALYSTOK195025315268 4.TORLOP PrzemyslawGDANSK196621237249 5.LASOTA MiroslawWALCZ195318351234 …. 44.POKORNY EdwardUSTKA19481003103 45.GORNOWICZ AndrzejCHOJNICE19551001101 46.CZUCHWICKI WaclawZBASZYN1958955100

… i moćne Nemačke (zaista u svakom pogledu)

Pl.Ime i prezimemestoGod.MaratonUltraUkupno 1.Preisler HorstHamburg193512503491599 2.Hottas ChristianHamburg195611302291359 3.Eichner SigridBerlin19408165261342 4.Meyer Hans-JoachiHamburg19398203491169 …. 186.Krön MeinulfHamburg19631000100 187.Casimir WilliSchönkirch19341000100 188.Nolte HannesBraunschw1942955100 189.Dilling DanielaBad Freien19625238100

Slično je i u Finskoj gde rekorder ima preko 1200 maratona… itd.

Nažalost mi smo daleko od ovakvih impresivnih brojki. Međutim, ne treba nikad žaliti za onim što nemamo, već se radovati onom što imamo. A imamo nas nekolicinu maratonaca koji ispunjavamo minimalne uslove, ali za srećan početak klub možemo prigodno proširiti „pripravnicima”, a uslov za to je da imaju bar 50 maratona. Prema mojim saznanjima potencijalni članovi su Todorović Nedeljko, Janković Zoran, Knežević Drago, Radulović Radovan, Vasić Zoran, Špajzer Vladislav, Sokol Stojanka… a verovatno još neki drugi neimenovani, kako iz zemlje tako i iz dijaspore.

Ovom prilikom pozivam svih njih, bez obzira da li su još uvek aktivni ili ne, da mi se jave na tel. 021-896-713, mob. 063-1158-933 ili na email dboroja42@nscable.net i dostave mi listu svojih istrčanih maratona i ultramaratona, kako bismo mogli sastaviti našu „top-listu“ članova kluba.

Neformalni naziv kluba je “klub 100 maratona – Srbija”. Naravno, svaki predlog, primedba, komentar, sugestija u vezi ove ideje, narednih aktivnosti,  logoa kluba i slično je  dobrodošla.

Predlog logo-a kluba 100 maratona

Jedna od redovnih aktivnosti ovog kluba biće praćenje rezultata i statistika maratonskih i ultramaratonskih trka. Od 1999. godine, kada sam kupio prvi računar, sistematski zavodim rezultate svih domaćih maratona i dostupne mi rezultate naših maratonaca sa maratona u inostranstvu. Eto još jedan prilog trkačkom humoru:  umesto da se kao sav normalan svet bavim igricama i sličnim, ja sam kompjuter koristio u trkačke svrhe. U bazi podataka imam rezultate sa svih domaćih maratona od 1989. godine, rezultate nekih pojedinaca i pre 1989. godina, kao i sa nekih maratona u inostranstvu. Želja mi je da se ta baza podataka kompletira, kako bi nakon toga mogli sastaviti rang liste naših maratonaca svih vremena, rekorda po godinama života i slično. Zato apelujem na sve one koje imaju rezultate sa naših maratonskih trka pre 1989. i sa međunarodnih trka naših maratonaca i pre i posle 1989. godine da mi to dostave. Sličnu molbu imam i za rezultate sa ultramaratonskih trka, kako bi kompletirali rang liste pre svega u opšte prihvaćenim disciplinama 100km, 12h, 24h, ali i ostalim.

Za početak, a radi ilustracije značaja kompletiranja baze podataka sa maratonskih i ultramaratonskih trka, u prilogu su date rang liste maratonaca (18) i maratonki (10) za 2009. godinu. Verovatno u ovim tabelama nisu obuhvaćena neka učešća naših maratonaca-ki u inostranstvu iz prostog razloga što za njih nisam znao, pa zato još jednom apelujem na sve da o svojim učešćima u inostranstvu izveste mene ili prigodno jave ovom sajtu.

Nadamo se da će ova akcija bar malo doprineti da se i na našim prostorima dogodi TRČANJE i da za nekih desetak godina budemo bar upola dobri kao u Češkoj ili Poljskoj.

Zahvaljujem se našem najčitanijem sajtu o trčanju TRCANJE.RS što nas podržava u ovoj akciji.

Boroja Drago

Na sličnu temu pročitajte i:

Novi sajt o trčanju – Maraton klub 1893 Maraton Klub 1893 Najava rialiti programa: MARATON MARATONA Učesnici “Maratona za mir” na ulicama Beograda Ultramaraton trka: Maraton maratona

Gebreselasije trijumfovao u Dubaiju i tako zaradio 250.000$

January 22, 2010

Dubai, UAE – Haile Gebrselassie won the Standard Chartered Dubai Marathon for the third time in a row this morning, clocking 2:06:09, and again raking in $250,000, the richest prize in marathoning.

Hajle Gebreselasije treći put zaredom je osvoji Standar Chatered Dubai Maraton, ovog puta sa vremenom 2:06:09. Ovaj maraton je i sa najvećom fondom, te je Hajle osvoji čitavih 250.000 američkih dolara.

No, zamalo da do ovog podviga i ne dođe. Problemi sa leđima, koji su zatevali i intezivnu fizikalnu terapiju pre trke, Gebreselasija su mučili tokom cele trke ,tako da su ga dva njegova najveća suparnika na kraju umalo i prestigla. Dechase je bio drugi sa 2:06:33 i ličnim rekordom spuštenim za 2 minuta. Wendimu je bio treći, kao i prošle godine, ali ovog puta sa novim ličnim rekordom 2:06:46.

“Ova noć nije bila dobra za mene”, rekao je Gebreselasije, “Spavao sam u pogrešnoj pozi, na stomaku, i kada sam se probuio, znao sam da iam problem. Pozvao sam svog fiziterapeuta, koji je došao, iskrckao mi leđa i skroz me oporavio.”

Dvadeset godina iskustva, te 8 pobeda u polsednjih 10 maratona, sa prosečnim vremenom 2:05:40, svrstavaju Gebreselasija kao najkonzistentnijeg vrhunskog maratonca u istoriji, uz sve Svetski rekord 2:03:59 iz Berlina 2008.

No, nek Hajle slavi još malo, jer sam ja u mojoj jednogodišnjoj trkačkoj karijeri, čuo za već dva trkača kojima je cilj da idu ispod 2 sata.

“Bio sam iznenađen koliko je vlažno bilo na startu, ali sam i dalje pokušao da idem brzo i na pola trke sam jednostavno odlučio da ću da pobedim. Kada su pejsmejkeri otplali na 30k, pokušao sam da idem, ali nisam uspeo da ubrzam, tako da sam čekao drugu grupu i trudio se da pobedim. Kada sam čuo gomilu kako navija znao sam da je cilj blizu.”

“Sve ovo ne znači da sam star, ja i dalje mislim da je Svetski rekord mogao da padne ovde, ali to se nije desilo.”

Muškarci

Haile GEBRSELASSIE, ETH 2.06.09 Chala DECHASE, ETH 2.06.33 Eshetu WENDIMU, ETH 2.06.46 Abiyote GUTA, ETH 2.09.03 Debele TULU, ETH 2.09.43 Abraham CHELANGA, KEN 2.10.28 Dejene YIRDAW, ETH 2.10.50 Lonard MUCHERU, KEN 2.11.08 Japhet KOSGEI, KEN 2.11.20 Yimane MEKONNEN, ETH 2.12.39 Izvor: http://www.iaaf.org

Na sličnu temu pročitajte i:

15. Zimski maraton – Niš 13. Beogradski Ultramaraton 43. Beli kros Druženje i utisci sa trke u Apatinu Energetski gelovi

15. Zimski maraton – Niš

January 20, 2010

U nedelju, 31. januara 2010. godine u Nišu, u parku Čair, održaće se 15. Zimski maraton samoprevazilaženja, u organizaciji Šri Činmoj maraton tima. Na istoj stazi će se takmičiti trkači u disciplinama maraton (42,2km) i polumaraton (21,1km). Maraton startuje u 10,00, a polumaraton u 11,00 sati. Trajanje maratona ograničeno je na 5 sati.

Staza

Staza je kružna, dužine 862m, sa ravnom asfaltnom podlogom, celom dužinom u parku Čair. Tokom maratona kraj staze će raditi okrepna stanica sa toplim napicima i hranom za takmičare.

Pravo takmičenja

U maratonu mogu učestvovati svi prijavljeni, bez obzira na pol i uzrast. Svaki takmičar mora kod sebe imati overenu zdravstvenu knjižicu. Takmičari učestvuju u trci na sopstvenu odgovornost.

Detalj sa starta Zimskog maratona u Nišu 2009. godine

Nagrade

U maratonu i polumaratonu biće nagradjeni prvoplasirani, drugoplasirani i trećeplasirani takmičar u muškoj i ženskoj konkurenciji, u apsolutnom plasmanu i posebno za kategoriju preko 50 godina starosti. Prigodnu nagradu će dobiti i najstariji i najmladji učesnik maratona.

Prijave i startnina

Prijavljivanje takmičara moguće je telefonom, e-mail-om i lično na dan trke. Prijavljivanje pre starta od 8,30 do 9,30 za maraton, od 8,30 do 10,30 za polumaraton.

Startnina iznosi 500,00 dinara, za maraton i polumaraton podjednako. U startninu je uračunat:

startni broj diploma ulaznica za bazen (100m od starta/cilja) lanč paket

Moguć je popust za stalne učesnike trke (preko 7 puta).

Svlačionica za takmičare biće obezbeđena u neposrednoj blizini starta/cilja. Važno: za korišćenje bazena nakon trke obavezan kupaći kostim!

Ostale informacije

Kao i sve druge trke koje organizuje Šri Činmoj Maraton Tim, Zimski Maraton promoviše ideju samoprevazilaženja – svaki učesnik nastoji da nadmaši svoje prethodne najbolje rezultate, a ne da porazi druge trkače u trci. U skladu s ovim, na maratonu nema novčanih ni robnih nagrada. Pobednici se nagrađuju peharima, a svi učesnici koji završe trku dobijaju diplomu.

Na maratonu su do sada, osim maratonaca iz Srbije i Crne Gore, uvek učestvovali maratonci iz Makedonije i Bugarske. Među redovnim učesnicima su i neki od najboljih domaćih maratonaca i ultramaratonaca – Zoran Janković, Zoran Vasić, Drago Boroja, Namitaba Aleksandar Arsić, Veljko Živković, Zdravko Mišović, Slavica Neta.

Rekordi maratona

Muškarci: maraton Miodrag Petrić 2:30:21 1998. Muškarci: polumaraton Trpe Martinovski 1:09:31 1997. Žene: maraton Suzana Ognjanović 4:04:14 1998. Žene: polumaraton Stojanka sokol 1:28:46 1999. Veterani: maraton Drago Knežević 3:32:09 2003. Veterani: polumaraton Miroslav Pavlović 1:15:52 1999. Veteranka: polumaraton Velinku Buza 2:17:22 1997.

Informacije i registracija

Tel: +381 (0)62 83 44 627

E-mail: sport@zdravahrana.com

Na sličnu temu pročitajte i:

7. Zimski Mačak polumaraton 11. Maraton za mir 16. Podgorički maraton Savski polumaraton 2009 17. Novosadski maraton

Energetski gelovi

January 15, 2010

Trčanje je aktivnost visokog inteziteta. Za obezbeđenje energije telo koristi kombinaciju proteina, ugljenih hidrata i masti. Najefikasnije gorivo su ugljeni hidrati, šećeri, koji su trkačima primarni izvor energije. Kada telo isprazni zalihe ugljenih hidrata (glikogen), trkač maratonac će  osetiti “zid”, tačku u kojoj će mu performanse naglo opasti. Da bi se ova pojava minimizirala, a telu vratili ugljeni hidrati, trkači često koriste energetske gelove.

Energija za trkače

Dok sportski napici mogu zadovoljiti vašu potrebu za tečnošću i energijom, nije ih zgodno nositi na dugačke treninge i trke. Ako na mestu gde trčite ima vode, onda je praktičnija varijanta poneti energetski gel.

Energetski gelovi su koncentrisani sportski napici, a da bi se ispravno koristili, uzimaju se sa vodom. Količina gela koji uzimate zavisi od dužine koju trčite. Opšte pravilo je da uzima 30-60 grama (2 gela) na sat za trku ili trening koji traje preko 2 sata.

Energetski gel je gel guste konstitucije i telu obezbeđuje ugljene hidrate. Gel je pakovan u kesice koje se lako mogu oguliti na vrhu i konzumirati, posle čega se obično pije voda. Količina gela koja se koristi zavisi od mase trkača, njegovog metabolizma i nivoa fizičke kondicije. Ne postoji jedan univerzalni energetski gel koji je najbolji za svakoga.

Gelovi mogu imati razne ukuse i teksture, tako da je dobra ideja testirati gel pre trke da bi pronašli onaj koji vam najbolje odgovara. Određenim gelovima treba manje vode da bi se konzumirali. Na trci nemojte eksperimentisati sa gelovima.

Nastanak

Energetski gelovi su se pojavili pre dvadesetak godina. Južnoafrički eksperti iz polja ishrane i trčanja su došli na ovu ideju zbog činjenice da je trkačima teško da svare energentske pločice (bonžite) u svojim dugačkim treninzima i trkama. Ranih devedesetih godina gelovi su probili na tržište i sada predstavljaju najprodavaniji proizvod iz kategorije dodataka ishrani za trkače dugoprugaše.

Kada se gel upotrebljava?

Gel konzumirajte 15 – 20 minuta pre trke. Gel dobro dođe jutarnjim trkačima koji odmah po buđenju obuvaju patike i izlaze na stazu. Ako trčite više od sat vremena, pojedite gel na svakih 45 minuta trčanja. To će vam obogućiti da vam energetske zalihe ostanu na optimumu i da trku završite sveži.

Gelovi brzo deluju, a s obzirom da su polutečni, organizam ih lakše apsorbuje nego čvrstu hranu. Da bi gel konzumirao, potrebno je manje vode  nego kod čvrste hrane.

Sastav

Energetski gelovi uvek sadrže tri osnovna sastojka:

Natrijum Kalijum Ugljeni hidrati

Razni gelovi mogu sadržavati i druge sastojke kao što je na primer kafein. Ugljeni hidrati daju energiju, a minerali (Na i K) nadomešćuju elektrolite koji se izlučuju tokom fizičke aktivnosti.

Tipičan sastav GU gela je:

masa 32g energetska vrednost 100 kalorija ukupnih ugljenih hidrata 25g šećera 5g Natrijuma 125mg Kalijuma 55mg Kalcijum 80mg Histidin, Leucin, Valin, Izoleucin, ketoglutarat 480mg Kofein 35mg

Pored pomenutog, gel obično sadrži i maltodekstrin, vodu, fruktozu, limunsku kiselinu, aromu, kuhinjsku so i konzervanse. Histidin, Leucin, Valin i Izoleucin su esencijalne aminokiseline koje usporavaju proizvodnju mlečne kiseline u mišićima. Kofein smanjuje bol i omogućava mišićima da zadrže svežinu.

Vrste gelova Gu energy gel Roctane ultra endurance energy gel Powerbar energy gel ClifShot energy gel Hammer gel Carb boom energy gel e-gel energy gel Cytomax gel Accel gel

Na sličnu temu pročitajte i:

Nedostatak glikogena i “zid” Glikemijski indeks i trčanje Kratak vodič kroz ishranu Hrana za trkače Energetske potrebe trkača

Skratite vaša duga trčanja u treningu za maraton

December 14, 2009

Duga trčanja (dužine ili popularno LSD – long slow distance) su neohpodan trening za maratonce. Vaše telo mora da nauči da štedi glikogen, da koristi masti kao gorivo i da razvija sangu i idržljivost neohpodnu da se istrči 42km u cugu.

Takođe, LSD omogućava razvoj psihološke postojanosti koja je neophodna na dan trke. No, svaki maratonac je drugačiji. Ova duga trčanja mogu uticati drugačije na svakog trkača, a vaš cilj je da optimizujete koristi od tog treninga, a da se pri tome ne povredite. Svaki dodatni kilometar u kontinuitetu progresivno povećava rizik od povrede, te posle dužih treninga telo trpi poseban napor.

Šta elitni trkači rade?

Elitni trkači obično trče dužine između 30-35km, a neki, čak dužine i preko maratonske distance do 50km. Ako uzmemo u obzir da u toku minute, trkač napravi oko 90 koraka jednom nogom, to znači da će za nekih dva i po sata napraviti ukupno 13.000 koraka jednom nogom.

Ovi udarci su šok za vaše noge i mogu dovesti do povreda kao posledica pretreniratnosti. Povećava se i šansa dehidratacije i toplotnog ili hladnog šloga. Rekreativni maratonac, koji trči maraton za 4 sata i 45 minuta, mora da računa na 26.000 koraka svakom nogom i duplo više stresa u nogama i telu od profesionalnog maratonca.

Don’t worry that you won’t be able to complete a 4:30 marathon if you have never run beyond two and a half hours in training. In fact, it is not necessary to train at such a high percentage of your race distance no matter what the course.

Važno je da svatite da ne treba da  brinete što nećete završiti maraton ispod 4:30, ukoliko niste trčali treninge u vremenu od 2,5 sati. U suštini: nije neopdhono da trenirate tako puno da biste istračali maraton.

Ako trčite redovno 4 km svaki dan u periodu od dva meseca, moćićete da završite trku od 15km.  Nije neophdno da trčite redovno 130 km da biste završili 160km, kao što nije potrebno da trčite 36 km u pripremema za maraton .

Trčanje prevelikih dužina će vas dovesti do stadijuma pretrenirastni pre nego što i dođete do same trke. Ako već hoćete da usvojite praksu najboljih, bolje je da trčite vremenski isto kao elitni trkači, nego što biste trači istu kilometražu.

Trčanje predugačkih dužina i zamor organizma je klasična greška koju početnici i neiskusni trkači često prave.

Uzmite u obzir pristup hodanje + trčanje

Ukoliko je vaš cilj da završite maraton i da se u toku trke i nakon njega osećate poprilično dobro, razmislite o mešavini hodanja i trčanja. Počnite sa ovakvim načinom treninga pri svakom  dugom treningu (najčešće nedeljom), pa i na samoj trci. Ako praktikujete ovaj način, budite fer i stvarno počnite od početka da hodate, a ne tek kada počnete da odustajete ili umirete na 30 km maratona.

Ono što je najbolje jeste da ovako možete završiti trke pre nego što biste je zavrišili u patnji neprekidnog trčanje. Ako pokušate kombinaciju hodanja i trčanja, uvežbajte različite odnose hodanja i trčanja i osetite koji odnos vam najviše odgovara.

Ukoliko možete, prvi maraton istrčite u inostranstvu zbog atmosfere na stazi i oko nje

Psihološki faktori na dan maratona

Shvatite da ćete na dan maratona, tog najvižnijeg dana, stvari biti mnogo drugačije nego na tipičnom treningu. Posle meseci planiranja, osećate se odmoreno i utrenirano. Bićete visoko motisaini i među hordom gledalaca i trkača koji će vas bodriti.

Prvi sat trčanja će jednostvno proleteti, i pre nego što bude zapazili bićete na pola staze. Nećete ni osetiti da ste prešli dužinu koja je duža od vašeg najdužeg treninga. Nemojte se fokusirati na to koliko ste pretračali ili još gore koliko tek ima da se trči. Samo se koncetrišite na zadatak koji imate i sve će proći u najvećem redu.

Trčite opušteno i samouvereno. Uzimajte regularno tekućinu (vodu ili izotonik) i razmišljate o učestalosti koraka i uzdaha. Prođite kroz stvari koje ste već naučili i zapamite zašto ste tu gde ste.

Ne plašite se! Uzbuđenje tog dana i vaš bazni rad će vas voditi do uspeha u vašoj najdužoj pretrčanoj dužini!

runnersworld.com

Na sličnu temu pročitajte i:

Najčešće greške u treningu za maratonTrening za maraton – optimalni planTrening za maraton – napredni planTrening za maraton – minimalni planKako povećati brzinu trčanja

Najčešće greške u treningu za maraton

November 30, 2009

Ako trčite maratonske trke ili se spremate da trčite svoj prvi maraton interesovaće vas priča jednog trkača. ”Nedavno sam trenirao za maraton koji se trčao u junu prošle godine. Počevši od decembra upražnjavao sam dvonedeljne ”cikluse” sa dužinskim trčanjem svake druge nedelje. Kilometraža dužinskog trčanja se postepeno povećavala do 33 km. Do početka trke uspeo sam da ovu dužinu istrčim tri puta. Poslednju sam istrčao 3 nedelje pre početka trke.

Smanjio sam dužinsko trčanje na samo 22 km, dve nedelje pre maratona i na 14 km nedelju dana pre trke. Za vreme perioda treninga trčao sam svake srede brzinske deonice od 5 min/km. Te deonice su se sastojale od:

8 km neprekidnog trčanja pri brzini od 5min/km. 4 x 3 km brzinom 5 min/km sa periodom oporavka od 2 min između svake deonice. 7 x 1.6 km brzinom 4.53 min/km i pauzama od po 1 min. 8 x 800m brzinom 4.47 min/km dve nedelje pre trke, sa jednom minutom pauze između.

Takođe sam radio i ”trening kao hrt”(6 x100m) nedelju dana pre početka maratona. Cilj mojih treninga je bio dostizanje brzine 5.35 min/km, za maratonsku trku sa ukupnim vremenom 3:55. Za vreme hladnih decembarskih meseci sve do marta ja sam bio sposoban da komotno trčim 29 km brzinom 5.12 min/km, bez prekida, i na taj način sam stekao samopouzdanje za dostizanje mog cilja. Međutim kad su temperature počele da rastu moja brzina trčanja se sve više smanjivala. Ona je dostigla 5.37 min/km na kraju perioda. To me još uvek nije zabrinjavalo pošto je moja ciljna brzina bila 5.35/km, a mesto u kome je trebalo da se odvija trka je imalo prilično hladnu klimu. U dodatku tome, moje tempo trčanje je ostalo brzo iako po dužini nije bilo veće od 13 km.

Moj raspored treninga od ponedeljka do nedelje Ponedeljak

Trčanje 10–13 km. Za ovaj trening sam trčao oporavnom brzinom 5:46-3:56 min/ km ustaljenim ritmom i postepenim povećavanjem dužine trčanja od 6 do 13 km. Toga dana sam radio i vežbe snage: čučnjeve, istezanje mišića nogu, savijanje nogu, sklekove, propadanje, istezanje tricepsa, zgibove, trbušnjake, vežbe na rimskoj stolici, ”leptir” vežbe. Te vežbe sam radio prva tri meseca pripremnog perioda a zatim sam sledeća dva meseca radio eksplozivne vežbe(od njih najviše skokove i ‘’skip”). Vežbe snage sam prestao da radim dve nedelje pre početka maratona.

Utorak

Trčanje u prirodi (kros). Počeo sam sa desetominutnom vožnjom bicikla. Nastavio sam sa 10 minutnim radom na stepenicama (stepeničasta mašina). Na kraju sam 10 min intenzivno vozio bicikl. Cilj tih vežbi je bio povećanje ukupnog rada i povećanje snage nogu.

Sreda

Tempo trčanje (prethodno opisano).

Četvrtak

Kontinuirano trčanje brzinom 5:46 – 3:56 min/km. Tokom 6 meseci sam povećavao dužinu trčanja sa 6 na 13 km. Toga dana sam takođe radio i vežbe snage (vidi ponedeljak).

Petak

Odmor

Subota

Dan za dužinsko trčanje. Počeo sam sa 22 km koje sam uvećao na 3 dužine od 33 km koje sam prethodno spomenuo. U toku nedelje u kojoj sam radio umanjene dužine trčao sam 5:31–5:37 min/km.

Nedelja

Akva trčanje. Povećavao sam dužinu treninga sa 30 min na 1 sat, u toku zadnja dva meseca priprema. Cilj tih treninga je bio sličan vežbama pomoću kojih se odmaraju noge i odstranjuju laktatne kiseline. Vežbao sam stalnim i umerenim intenzitetom.

Šta se zapravo dogodilo na trci

Na kraju pripremnog perioda u ”odmarajućoj” nedelji sam ukupno sam trčao oko 58 km. Za vreme nedelje sa većom dužinom, ukupna dužina je bila približno 72 km. Verujem da sam neposredno pre maratona ispravno postupio tako što sam smanjio dužinu treninga. Dve nedelje pre trke moja dužina trčanja je bila duplo manja od uobičajene, a nedelju dana pre trke ona je bila 1/3 od uobičajene. Dva dana pred početak trke sam se odmarao.

Za vreme poslednje nedelje pre trke osetio sam zamor i lenjost u kvadricepsima. Pošto sam ‘’staromodnog shvatanja” prvu milju sam pretrčao brzinom 3:37 min/km, a zatim sam se ustalio na brzini od 5:25 min/km duž sledećih 27 km. Koristio sam energetski gel da bih održavao nožne mišiće snabdevene energijom i pio sam dosta vode tokom trke. Međutim, posle 29 km, moji kvadricepsi su bili veoma teški i ja sam bio prinuđen da usporim ritam. Do oznake 32 km počeo sam da se osećam loše na emocionalnom planu. Bio sam razočaran činjenicom da sam toliko puno trenirao, a da sam i pored toga imao ozbiljne probleme na trci. Moje noge su počele da drhte. Nastavio sam da hodam do 32 kilometra, a zatim nastavio da trčim ustaljenim ritmom preostalih 10 i nešto km. Trku sam završio sa razočaravajućih 4:08:00”.

Moje osnovno pitanje je: šta da promenim u treningu da bi na mojoj sledećoj trci imao bolji rezultat. Mogu da promenim tempo trčanje da bude jednako polovini dužine trke-21 km, umesto 13 km. Mogu i da povećam dužinska trčanja na 35 i 38 km umesto34 km. Moji brzinski treninzi takođe mogu da budu duži. Intervalni trening 8 x 800 m bi mogao da promenim u još kvalitetniji. Vežbe snage bi mogao da radim više od dva puta nedeljno ( i pored toga što se osećam snažnije a tako i izgledam).

Trčao sam tri prethodna maratona u vremenu oko 3:57 bez naročitog plana treninga. Po prvi put sam upotrebio dobar plan treninga, a ipak sam trčao 11 min sporije i sa dosta problema u završnoj fazi trke. Na sam dan trke vremenske prilike su bile idealne: bilo je hladno 10°C i sa malom vlažnošću tako da vreme ne mogu da krivim za moj slab rezultat. Šta da uradim kako bi doprineo da moj sledeći rezultat bude bolji? To je situacija u kojoj su se mnogi od nas našli, uprkos višemesečnog pripremanja i treninga, krajnji ishod trke je bio potpun promašaj. Maratonska trka ponekad može biti veoma ponižavajuće iskustvo.”

Šta nije ispalo kako treba?

Ovaj plan treninga za maraton je veoma uobičajen, pa ipak on ima slabu tačku. Da bi razumeli zbog čega je trka dala loš rezultat obratićemo pažnju na ključno pitanje treninga: ovaj trkač je u toku 6 meseci svake subote trenirao pri brzini koja je bila jednaka ili veća od ciljne brzine i to – 20 km, u toku ”lakog” vikenda, i 34 km u toku ”dužinskih” subota. Tri nedelje pre samog maratona trkač je efektivno istrčao 80 % od celog maratona brzinom koja je približno bila jednaka sa ciljnom brizinom trke. Dve nedelje pre trke trkač je pretrčao više od 50% od dužine trke (22 km) brzinom trke dok je nedelju dana pre trke istrčao više od 33% od dužine maratona. Kao što je to i sam trkač rekao prosečna brzina ovih treninga se postepeno smanjivala od marta do juna. Na taj način je povećanje temperature koje se poklapa sa početkom ovog usporavanja najverovatnije bilo ”crvena haringa”. Ono što je prouzrokovalo smanjenje brzine najverovatnije nije bilo povećanje sadržaja merkurijuma u termometru, već besomučno trčanje brzinom trke nedelju za nedeljom.

U toku jedne nedelje trkač je pretrčao približno pola maratona brzinom koja je bila bliska brzini trke. Sledeće nedelje on je trčao čak 80% dužine celog maratona pri istoj brzini. Zbog toga nije ni čudo što je osetio lenjost u kvadricepsima pred trku. Uopšteno govoreći nije dobro trčati dužinske treninge svake subote ili nedelje iz razloga što je oporavak od jednog dužinskog trčanja u retkom broju slučajeva može da bude kraći od nedelju dana. Na taj način se tokom vremena nagomilava stres na mišićima i vezivnom tkivu i dolazi do smanjenja trkačkih sposobnosti. U dodatku tome kada se svakonedeljno dužinsko trčanje trči brzinom koja je jednaka brzini trke (umesto sporijeg tempa) rezultat je još gori.

Ovaj trkač je uz ovu grešku imao i veliki broj veoma štetnih (i veoma uobičajenih) grešaka u svom ukupnom planu treninga. One su:

Greška br. 1

Ovaj trkač je trčao tri dužinska treninga u periodu od četiri nedelje pre same trke (21 km četiri nedelje pre trke, 33 km tri nedelje pre maratona, 22 km dve nedelje pre maratona i tu možemo uključiti i 15 km trčanja brzinom trke nedelju dana pre trke). Za maratonca koji ima prosečnu snagu nogu potrebno je najmanje mesec dana da bi se oporavio od teškog treninga za maraton (sa ciljem da se trkač na samom takmičenju takmiči sa odmornim i zdravim mišićima nogu). Naučna istraživanja predlažu da tokom mesec dana koji prethodi trci ne treba trčati dužine veće od 16 km. Ovaj trkač je ovaj princip prekršio tri puta, a kao rezultat toga njegovi kvadricepsi nisu bili spremni za trku na sam dan maratona (oni su bili premoreni od ubitačnog treninga kojem su bili podvrgnuti).

Ispravan postupak treninga: još za vreme treninga za maraton, a u cilju boljeg oporavka, dužinski treninzi treba da budu trčani svake dve do tri nedelje (a ne svake nedelje). Dužinu trčanja treba postepeno povećavati sve do dužine 35 km. Samo10 do 12 tih treninga treba da budu trčani brzinom trke. U nedelji sa manjim dužinskim treningom treba raditi kraće treninge većeg kvaliteta. Zadnje dužinsko trčanje treba da bude trčano najmanje 4 nedelje pre trke.

Greška br. 2

Druga greška je treniranje samo jednom nedeljno brzinom koja je veća od trkačke brzine. Maksimalna trkačka brzina je dobar pokazatelj trkačkog potencijala za dugoprugaše. Poboljšavanje maksimalne trkačke brzine skoro uvek dovodi do poboljšanja maratonske forme. Međutim, teško je povećati maksimalnu brzinu ako se brzinski trči samo jedanput nedeljno pogotovo ako taj brzinski trening više liči na tempo trčanje nego na intervalni trening.

Ispravan pristup treningu: U toku nedelje treba trčati najmanje dva visokobrzinska treninga (sa brzinom koja je veća od maratonske). Ritmovi treninga treba da budu promenljivi (10 km, 5 km, 3 km) i kombinovani sa neutralnim treningom (vidi grešku 3). Tempo trčanje ne treba upražnjavati u velikoj meri.

Greška br. 3

Je nedostatak neuralnog treninga tj. treninga sa VO2max i izostavljanje ‘’super setova”. Sasvim je sigurno da VO2max treninzi više doprinose povećanju VO2max, laktatnog praga i trkačke ekonomičnosti, nego bilo koji drugi oblik treninga. Ove tri fiziološke promenljive su veliki pokazivači maratonske pripremljenosti. Treniranje super setova ima slično veliki fiziološki efekat.

Ispravan pristup treningu: trčati neuralne treninge svakih 10-15 dana tokom ranih faza treninga za maraton i svake nedelje za vreme poslednjih 8 nedelja pred trku.

Greška br. 4

Greška je naglašavanje statičnih vežbi snage. Za vreme prvih meseca pripremnog perioda za maratonsku trku trkač je upražnjavao vežbe snage u kojima je izolovao određene mišiće ili grupe mišića pomoću sedećih i ležećih položaja tela. Ovakve vrste vežbi imaju ili jako mali ili nikakav uticaj na pravu trkačku snagu. Odraz trkačke snage je sposobnost naprekidnog korišćenja velikih koraka i sposobnost stabilnosti i ekonomičnosti kada je stopalo na zemlji za vreme stojećeg položaja ”ciklusa kapije”.

Ispravan pristup treningu

Pripreme za maratonsku trku početi sa šest nedelja dugim ojačavanjem tela (sa naglaskom na vežbama koje u sebi uključuju veći deo mišića tela istovremeno i u kojima nema sedećih ili ponavljajućih položaja tela). Posle njih preći na brdski trening koji umnožava ključne aspekte ”ciklusa kapije” (čučnjevi na jednoj nozi, skipovanje na visokoj klupi, poskoci u mestu na jednoj nozi. Biciklistički pokreti nogu i biciklistički pokreti u rikverc, veliki dohvati na prstima nogu, ograničeni čučnjevi, vežbe sa sopstvenom težinom sa visokim stepenom koordinacije i sa potpunim osloncem tela na jednoj nozi). Završiti pripreme osmonedeljnim eksplozivnim treningom koji u sebi uključuje skokove, odskoke, sprinteve, čučnjeve na jednoj nozi sa lateralnim poskocima, ubrzanja u mestu, indijanske poskoke, padajuće skokove i eksplozivne vežbe sa visoko podignutim kolenima. Ovi pokreti povećavaju brzinske sposobnosti. Sa povećanjem maksimalne brzine istovremeno dolazi i do povećanja brzine trčanja maratona.

Ne treba zaboraviti da je za uspeh u maratonskoj trci presudna opšta fizička pripremljenost, a ne ukupan broj pretrčanih kilometara ili broj pretrčanih dužinskih treninga. Preveliki broj pretrčanih kilometara će dovesti do toga da se na sam dan trke vaše noge osećaju kao trupci. Cilj treninga za maraton je da se vrhunac fiziološke i neurološke pripremljenosti dostigne mesec dana pre trke i da se posle tog perioda dostigne čak još veći ”vrh” sposobnosti trčanja u zadnje četiri nedelje pre trke. Tada se kombinuje manji broj pretrčanih kilometara i više odmora sa pravilnom količinom kratkog, ali intenzivnog treninga. Ako uspete da odradite takav trening povećaće vam se samopouzdanje i najverovatnije ćete istrčati trku sa vašim najboljim rezultatom.

Sa engleskog jezika preveo: Nenad Marinović - AK Kometa

Na sličnu temu pročitajte i:

Trening za maraton – minimalni planTrening za maraton – napredni planTrening za maraton – optimalni plan16. Podgorički maratonMaratonska trka: brzina i puls

Blog maraton

November 25, 2009

Boris mi je rekao, ali sam ja morao da proverim. Prema onome što sam uspeo da izgooglam, nigde još nisam naišao na ovako uvrnut projekat. Blog maraton ili 24 sata neprekidnog bloganja ili bloguj dok ti procesor ne pregori.

Gadgeterija je po meni najbolji gadget blog na ovim prostorima, a verovatno i “šire”. Iza tastature stoji sedi Boris Radošević. Koga interesuje više pikanterija iz života Mr. Gadgeterije, Ivan BB je upravo napravio intervju sa njime.

Prljav veš sa strane, Boris se sprema da nas u ovaj petak što dolazi časti Blog Maratonom!? Početak je 27.11.2009 u 23.59h sa trajanjem od 24h! Dakle jedan ceo dan će čovek pisati postove na svom blogu i biti u stalnoj interakciji sa svojim čitaocima!

Iskreno, mislim da je defitivno lud, ali u to će se i svi moći uveriti jer će biti i live prenosa preko uStreama :)

Naravno, pored bloga i video streama, ceo show ćemo moći pratiti i preko twittera sa hashtagom #BlogMaraton ili direktno prateći Borisa na accountu @Gadgeterija.

I za kraj, zamolio bih Borisa da na početku i kraju svog showa stavi mali disclamer tipa kao u američkim show programima da je poduhvat urađen pod posebnim uslovima i da ovo nikako ne pokušavate sami kod kuće ;)

Vidimo se u petak u ponoć, nestrpljivo čekam ;)

Neka prava na ovaj tekst su zadržana, 2009 Blogowski blog. Svi objavljeni radovi na Blogowski.eu su njegovo vlasništvo, osim ako nije drugačije napisano, i nalaze se pod Creative Commons Attribution 2.5 Licencom. Ukoliko koristite RSS kanale sa ovog bloga, proverite da li se slažete sa uslovima korištenja. Uslovi korištenja RSS kanala

16. Podgorički maraton

October 28, 2009

Detalj sa starta 15. Podgoričkog maratona

Podgorički maraton će se održati po 16. put u nedelju, 1. novembra u glavnom gradu Crne Gore. Ovaj maraton će ujedno biti i prevenstvo Balkana za seniore i seniorke u maratonu, pa se očekuje da ovde svoje umeće pokažu najbolji atletičari regiona. Prema preliminarnim najavama, dosta naših trkača se spremilo za ovaj događaj, a i vaš izveštač će biti jedan od njih. Pored glavne, održaće se i polumaratonska trka.

Rekordi

Rekord maratona drže Petko Stefanov (Bugarska) 2:11,46 i Svetlana Nurgalijeva (Rusija) 2:36,00. U polumaratonu rekorderi su: Petko Stefanov (Bugarska) / Jaroslav Mušicki (Moldavija) 1:02,33 i Subotić Ana (Srbija) 1:16:21.

Prevoz

Organizatori su obezbedili besplatan prevoz autobusom za maraton iz Novog Sada (Beograda) i iz Niša. Autobus iz Novog Sada polazi sa parkinga preko puta ulaza u Novosadski sajam (ulica Hajduk Veljkova) u 22.00 h, a iz Beograda sa parkinga ispred Sava Centra (sa savske strane) u 23.30 h. Organizator prevoza Drago Boroja iz Novog Sada / Tel. 021-896-713, 063-11-589-33, e-mail: dboroja42@nscable.net.

Autobus iz Niša polazi u subutu u 8:00 časova iz centra grada – hotel “Ambasador”. Organizator prevoza iz Niša je Stojan Dinić – direktor Niškog maratona / tel. 065-232-5799, 064-162-1431, niskimaraton@bankerinter.net

Smeštaj

Organizator će obezbediti besplatan smeštaj za sve učesnike u maratonu i polumaratonu u ŠC “Segej Stanić ” posebne prostorije za muškarce i žene. Oni takmičari koji to žele smeštaj mogu obezbediti u hotelima u gradu u Podgorici, gde sami plaćaju troškove. Organizator je obezbedio i povoljan smeštaj u hotelu Grand na Cetinju za one takmičare koji sami snose troškove, gde je cena punog pansiona 30€ po osobi.

Sve informacije možete naći na sajtu organizatora, a možete i telefonom od Milana Madžgalja. Telefon GSM: +382 (0)67 612 057, Telefon GSM: +382 (0)68 012 057, Tel/fax: +382 (0)20 206 690.

Na sličnu temu pročitajte i:

17. Novosadski maraton11. Maraton za mirUčesnici “Maratona za mir” na ulicama BeogradaBukovački planinarski maratonTrening za maraton – minimalni plan

Ljubljanski Maraton 2009 rezultati

October 26, 2009
Nikša Papić 1:20:12 @ 21.1km Stošić Miloš 2:59:56 @ 42.2km Vukojičić Mihajlo 1:56:38 @ 21.1km Rezultati ovde.

Tri smrti na jednom maratonu

October 21, 2009

3 preminula maratonca

Trojica učesnika maratonu u Detroitu, koji je u nedelju okupio oko 19.000 trkača, umrli su tokom trke, najverovatnije od posledica iscrpljenosti, objavili su dan kasnije organizatori.

Saopšteno je da je 36-godišnji Danijel Lengdon prvi kolabirao, a potom preminuo, na 14. kilometru trke, da bi posle 15 minuta stradao 65-godišnji Rik Braun.

Treća žrtva bio je 26-godišnji Džon Fenlon, koji je preminuo pošto je završio polumaratonsku trku.

Navedeno je da će uzroci smrti trojice učesnika maratona u Detroitu biti poznati posle autopsije. Nijedan od trojice nastradalih nije bio aktivni sportista.

Na sličnu temu pročitajte i:

Trčanje.rs na Novosadskom maratonuBeogradska trka kroz istorijuNajava rialiti programa: MARATON MARATONAKo je Dean Karnazes?Učesnici “Maratona za mir” na ulicama Beograda

Vikend rezultati

October 11, 2009
Ja sam dosta spor i loš sa dokumentacijom HERMES rezultata. Hteo sam da organizujemo neki sistem da to lakše radimo ali ništa nije izrodilo, tako da se izvinjavam ako loše prenosim rezultate ili ih nekada u opšte ne objavim. Nadam se da svi za sebe dokumentuju svoje rezultate kako bi mogli možda jednog dana da [...]

Ludi vikend

October 9, 2009
Grupno trčanje Subota, 11 ujutru Ada, Akva Ski grupno trčanje, oko 30min lagano, priprema za Novosadski Maraton Žurka Subota, 6 uveče kod mene kući, Bul. Oslobođenja 160, stan 44, Tošić Nikola gledamo prenos Ironman Svetskog Prvenstva dok mi se ne prispava, trka počinje u 6:45 uveče CET (PRO u 7:00) navijamo za Dejana Patrčevića, Miloša Kostića i Igora Nastića. (ponesi neku hranu i piće) Maraton Nedelja, [...]

Ole Soutgaard trči sa bebom

October 5, 2009
Kao što neki već znaju, imam novog trenera - Ole Stougaard - koji već neko vreme sarađuje sa HERMESom. Kasnije ću napisati članak o odluci da radim sa novim trenerom, za sada sam samo hteo da podelim ovu ludu sliku sa Oleove trke pre nedelju dve. Ole je trčao Hans Kristijan Andersen maraton u Danskoj, [...]

17. Novosadski maraton

October 5, 2009

Budi član Trčanje.rs štafete! Želja nam je da okupimo rekreativce koji bi trčali i učestovali pod imenom Trčanje.rs u štafeti. Maksimalno je 11 izmena, a ako bi bilo više zainteresovanih napravili bi par štafeta. U svakom slučaju možemo se lepo dogovoriti, a potrebno je da nam u komentarima napišete koliko bi želeli da trčite.

Novosadski maraton 2008 Foto: SOmaraton

Novi Sad je jedan od dva grada u Srbiji, pored Beograda, u kojima se tradicionalno organizuje maraton. Ove godine će se održati 17. put. Maraton se startovati u nedelju, 11. oktobra 2009. u 10 sati iz centra Grada Novog Sada, na Trgu Slobode.

Staza je kružna i ima 1 veliki (19 km) i 2 manja (11.5 km) kruga. Potpuno je ravna (+/- 2 m), bez saobraćaja, prolazi kroz urbani deo grada, duž obale Dunava. Staza ima AIMS sertifikat. Okrepne stanice su na svakih 3-4 km. Trči se do vremenskog limita od 5 sati. Svi punoletni građani mogu učestvovati na njemu.

Startni brojevi se mogu podići 10. oktobra (subota) od 17 do 20 sati u maloj sali hotela Vojvodina (centar grada) i 11. oktobra (nedelja) od 7 do 9,00 sati na istom mestu

Garderoba je obezbeđena, postoje šatori odmah pored prijavnog centra. Svi takmičari trče na sopstvenu odgovornost i potrebno je da imaju lekarski pregled. Uz glavnu trku (maraton) se uporedo trči i štafetni maraton sa 3 do 11 izmena. Od ove godine se trči i trka pod nazivom “Trči i uživaj” na 10,548 km (1/4 maratona), sa limitom od 2 sata.

Rekorderi maratona su Jaroslav Mušinski iz Moldavije sa 2:13:39 i Vesna Stevanović iz Srbije sa 2:44:23.

Više informacija natel: ++381-21-527-214, mob: ++381-63-427-21 i sajtu organizatora.

Na sličnu temu pročitajte i:

11. Maraton za mirTrening za maraton – minimalni planNovosadski polumaratonTrening za maraton – napredni planTrening za maraton – optimalni plan

Haile Gebrselassie intervju

October 1, 2009

Moj heroj – Ninoslav Rašković

August 16, 2009

Kada je Ninoslav Rašković iz Pančeva, pre tačno deset godina, saznao da će do kraja života morati svakodnevno da se bori sa nivoom šećera u krvi, bio je, poput drugih osoba obolelih od dijabetesa u šoku i očajan. Tada mu je bilo samo dvadeset četiri godine.

Ninoslav i Mila

Nakon nekoliko dana razmišljanja o svojoj budućnosti, koja mu je tada izgledala tmurno, skupio je snagu i krenuo u istraživanje o stanju svog organizma. Došao je do saznanja koja svaka osoba obolela od dijabetesa u Srbiji danas može da potvrdi da lekari opšte prakse ne daju dobre savete, da sistem zdravstva ne olakšava nego dodatno komplikuje lečenje, da ne postoji strategija sprečavanja komplikacija od ove bolesti koja se, dokazano je, ne mora odraziti na životne aktivnosti i druge aspekte zdravlja, ukoliko se drži pod kontrolom.

Odlučio je da stvar preuzme u svoje ruke, a onda je postao inspiracija i neka vrsta savetodavca za druge obolele od dijabetesa. Ninoslav je, naime, na osnovu podataka do kojih je sam dolazio, preko Interneta i literature, pokrenuo blog „pobedidijabetes“. Ali, najvažniji razlog zbog koga je njegov blog posećen, zapravo je sport kojim je počeo profesionalno da se bavi da bi pobedio ovu bolest. Elektroničar po zanimanju, uvek je, kaže, imao sportskog duha u sebi, rekreativno se bavio raznim sportovima, pa i trčanjem, ali ovaj, od pre tri godine i profesionalni maratonac, inspirisan svojim zdravljem, počeo je da trči i po 30 kilometara na dan. Iza sebe je, u međuvremenu, ostavio brojne trke širom Srbije, ali i čuvene maratone u Beogradu, Amsterdamu, Ženevi.

„U početku, kada sam saznao dijagnozu, bio sam u šoku, pre svega, od susreta sa nepoznatim. Tada sam shvatio da su jedino što mi nedostaje da bih živeo normalno dalje, prave informacije. Praktični svakodnevni saveti. Po prirodi, nisam osoba koja očajava i prepušta se sudbini. Blogova kao što je moj ima mnogo na engleskom jeziku, ali ne i na nekom od jezika naroda bivše Jugoslavije. Zato sam odlučio da ga pokrenem. Da bih učinio nešto, najpre za mlade ljude koji se susreću sa ovom bolešću, a ne znaju koliko mnogo mogu da učine za svoje zdravlje,“ kaže Ninoslav.

Na njegovu mail adresu neprekidno stižu pitanja veoma praktičnih sadržaja. Svakodnevno odgovara na najrazličitija pitanja u vezi sa nivoom svog šećera dok trenira, hranom i tečnošću koje uzima, vremenskim intervalima u ishrani…On kaže, da „ne mlati praznu slamu“ nego priča ljudima čak i o tome kako treba da ubodu iglu da bi sebi dali insulin. Još dok je ležao u Kliničkom centru, kaže da je uvideo da mnogi oboleli nemaju mesto na kome bi pronašli prave informacije o svojoj bolesti, da mnogi u neznanju prihvataju čak i diskriminaciju koja im se nameće. Smatraju se nesposobnim da obavljaju posao, ostaju bez radnog mesta. Zato je poruka koja se vidi na svakoj strani njegovog sajta ohrabrujuća: „Da li možeš biti jači od dijabetesa? Naravno da možeš! Probaj i videćeš!“

Od januara ove godine Ninoslav nosi infuzionu pumpu, koja mu automatski pomaže da reguliše nivo šećera u krvi. To mu svakako olakšava treninge, ali dok je nije imao, uzimanje insulina četiri puta dnevno, a ponekad i češće, nije ga ometalo u nameri da trenira. Žao mu je što država ne uspeva da obezbedi više insulinskih pumpi i za različite tipove ove bolesti, jer se pacijenti najčešće osećaju neprijatno kada moraju da upotrebe bočicu i špric, a neretko i pen (savremeniji insulinski špric, praktičniji, jer ima oblik olovke i može se koristiti više puta).

„Pokušavam da razbijem tabu. Govorim o svemu javno i nikada neću razumeti, posebno ne javne ličnosti, koje se libe da o tome govore. Odgovaram ljudima kako da se sklone da bi primili insulin, ali, istovremeno, kako ne treba da im bude neprijatno zbog toga.“

Ninoslav samoinicijativno, naime, pokušava da pobedi najčešći uzrok napredovanja ove bolesti – psihološku barijeru obolelih da otpočnu tretman i njihov osećaj neprijatnosti dok uzimaju lek. Veliki broj pisama, koja mu stižu, dokaz su njegovog uspeha u tome. Vremenom je njegov rad primećen i od jedne farmaceutske kuće, pa je dobio pokrovitelja za putovanja na maratone i izdatke za profesionalnog trenera. I iz sistema zdravstvene zaštite su želeli da ga angažuju, pa je postao zaštitno lice kampanje „Menjamo dijabetes“. Ninoslav je na to pristao, ali još sa kritičkim stavom očekuje rezultate. U skladu sa njegovom borbenom prirodom, jedino što ga interesuje u toj kampanji je da se „reše propusti koje su sami uvideli u zdravstvu, a lekari edukuju u skladu sa potrebama pacijenata“.

Desetogodišnjicu borbe protiv dijabetesa odlučio je da obeleži optimistično. Uz tortu sa deset svećica. Tih dana se u njegovom domu spremala još jedna torta na kojoj je gorela samo jedna svećica. Njegova ćerka Mila napunila je 26. maja godinu dana, a između pripremnih treninga za trku na slovenačkoj planini Grintovec, u Kamniškim Alpima, njen tata je srećan što je uči prvim koracima.

Izvor: Moj Heroj – Dragana Perić

Na sličnu temu pročitajte i:

Novosadski polumaraton

Trening za maraton – napredni plan

July 1, 2009

Za angažovanije trkače koji imaju dosta maratona iza sebe, od ponuđena tri plana, ovaj je najprihvatljiviji. Trkači imaju znanje, volju i umeće da ostvare i solidan rezultat pored uživanja u trčanju i znaju sve zamke treniranja za trku na 42,2km. Ovaj napredni plan je za trkače sa više ambicija i za njega bi bilo potrebno trenirati 16 sedmica. Ovi trkači već odlično mogu sa sigurnošću da pretpostave i planiraju vreme u cilju ispod 3:30, sa  6-7 dana treninga nedeljno, i 70-96 km sedmično.

I ovaj plan, kao i optimalni, predstavlja mešavinu jednoličnog trčanja, brdskog trčanja, fartleka, deonica i dužina. Sve ovo za cilj ima povećanjebrzine i izdržljivosti. Dužinski treninzi koji se praktikuju u toku optimalnog plana idu do 32km, što je dovoljno za jačanje izdržljivosti. Treninzi su 6-7 dana nedeljno što znači da za odmor ostaje u najboljem slučaju  1 dan u nedelji. Iskoristite taj dan da sakupite snagu za treninge koji dolaze, a i da odmorite umorne mišiće i sprečite povrede.

Ovde je potpuno jasno da treninzi nisu laki i potrebno ih je redovno održavati. Od suštinske važnosti je da ne propštate dužine, ali ni intervalne treninge jer će vam one davati izdržljivost i snagu da istrčite maraton u vremenu ispod 3:30

Sedm.Pon.Uto.Sre.Čet.Pet.Sub.Ned. 1.8km lagano, van asfalta11km stabilno sa par ubrzanja9km laganoBrda, pa 10 x 30 sek. uzbrdo, džoging nanižeOdmor ili 8km lagano10-11km stabilno, van asfalta14-17km polako, opušteno 2.8km laganoZagrevanje pa 5-6km oštro, na štopericu. Hlađenje9km stabilnoZagrevanje pa 8 x 90 sek. brzo, 90 sek. polakoOdmor ili 8km lagano10-13km stabilno19km polako, opušteno 3.8km lagano10km brda, pa 10 x 30 sek. uzbrdo, džoging nizbrdo9km laganoZagrevanje,pa 4 x 5-6 min., sa 3-min za odmor. Isprva polakoOdmor ili 8km lagano11-13km stabilno, na travi16km, opušteno, ali probajte malo brže istom snagom 4.8km lagano, sa par ubrzanjaZagrevanje pa 11km, od toga 5-6km oštro, na štopericu. Hlađenje8km laganoZagrevanje, pa 6 x 3 min. brzo, 2 min. polako (ili 6 x 800m na stazi, sa 400m džoginga za odmor)Odmor5-8km lagano20km, na početku sporije, na kraju brže 5.8km lagano11km brda, pa 12 x 30 sek. uzbrdo, džoging nizbrdo9km stabilno13km. Na početku sporije, pa ubacite brže deonice 100-200m, džoging posle svake do oporavkaOdmor ili 8km laganoOdmor ili džoging do 6kmPolu maraton 6.8km lagano, van asfaltaBrda -deonice: 4 x 90 sek.-2 min. uzbrdo, džoging nazad11km stabilno, opuštenoZagrevanje, pa 4 x 5-6 min., sa 3 min. odmor između, uz štopericuOdmor ili 8km laganoZagrevanje, pa 10km maraton. tempom. Hlađenje16-19km lagano. 7.9km stabilno, sa par ubrzanjaZagrevanje pa 7 x 800m (ili 7 x 3 min.), sa 2-min za odmor8km lagano, van asfalta ako možeBrda: 12 x 30 sek., ili fartlek sa 12x 15 ili 30-sek. intervalimaOdmor ili 8km lagano, na početku sporije5km, džoging29km polako, na početku sporije 8.8km lagano, van asfalta10km. Polako na početku, pa brže ako možeteZagrevanje pa 9km bržim tempom, na štopericu10km fartlek, sa intervalima 200-300mOdmor ili 8km lagano, van asfalta5km, džogingPolu maraton 9.8km lagano, van asfaltaZagrevanje pa 6 x 3 min. brzo, 2 min. polako (ili 6 x 800m, sa 400m džoginga za odmor)11km trčanje konstantnim tempom na štopericu13km sa ponavljanjem: 3 x 3km (ili 3 x 10 min.), sa 5-min za odmorOdmor ili 6km, džoging8km lagano sa ubrzanjima32km. Dužina, usput postavite isotonik napitke da imate za piće 10.5km džoging, van asfalta10km stabilno, na početkuing sporije13km sa intervalima: 10 x 400m tempom za 10km ili 12 x 1 min brzo, 1 min polako13km sa intervalima: 10 x 400m tempom za 10km ili 12 x 1 min brzo, 1 min polakoOdmor ili 11km stabilno, na štopericu5km, džoging13km stabilno, sa 9km tempo trčanja 11.8km lagano11km fartlek, sa neprekidnim intervalima do 400m9km stabilno. Na početku sporije, na kraju brzo16km, nešto bržim tempomOdmor ili 5km džoging8-10km lagano, sa par ubrzanja29km lagano 12.8km džoging, van asfalta11km stabilno, na početku sporije11km, sa 14 x 30 sek. uzbrdo13km žustroOdmor ili 5km, džoging16km, brže, 4 x 1,5km, i 5-min za odmor21-24km lagano, ili polu maraton 13.9km, proizvoljnim tempom11km lagani fartlek16km, nešto bržim tempom11km, sa intervalima: 10 x 400m tempom za 10km ili 12 x 1 min brzo, 1 min polako8km lagano, sa par ubrzanja5km, džoging32-35km, najveća dužina u planu 14.8-10km lagano, van asfalta13km, na početku sporije, pa fartlek10km lagano16km, od toga 11km maraton. tempomOdmor ili 5km lagano6km džoging, sa ubrzanjima24km stabilno, ili polu maraton 15.8-10km lagano, van asfaltaZagrevanje pa 4 x 1,5km, brže nego za maraton13km stabilno, bez forsiranja16km, sa 2 x 5km deonice maraton. tempomOdmor ili 5km džogingZagrevanje, pa 7-8km žustro16km stabilnim tempom, kao za trku 16.8km laganoZagrevanje pa 2km tempom trke. Hlađenje6km lagano, sa par ubrzanja5km lagano, u opremi za trkuOdmorOdmorMARATON

Na sličnu temu pročitajte i:

Trening za maraton – optimalni planTrening za 10km – napredni planTrening za maraton – minimalni planTrening za polumaraton: napredni plan

Yasso 800s

June 30, 2009

Ako bi vam neko rekao da možete predvideti kako ćete trčati na maratonu samo po tome za koliko ćete istrčati 800m da li biste mu verovali?

To je upravo ono na čemu se zasniva ovaj plan. Neverovatno prost plan koji je sastavio amerikanac Bart Yasso se zasniva na tome da ako, na primer trčite 800m za 2:55 (2 minuta i 55 sekundi) to znači da možete maraton preći za 2:55 (2 sata i 55 minuta).

U praksi se pokazalo da ova aproksimacija ima nekog smisla, kako za brze maratonce koji trče za 2:09 tako i rekreativce kojima treba 4 do 5 sati da istrče maraton. Svi koji iole znaju o čemu se u pripremama za maraton radi, znaju da ima x varijabli koji utiču na finalni rezultat. Tu su tempo, puls, VO2max, razni intervali, tempo trening, laktatni prag i štošta još, ali ništa tako prosto kao Yasso 800s.

Ali to nije sve, treba znati i koliki je period oporavka. Spremite se za iznenađenje: isti koliki i sam interval, dakle ako trčite 800m za  3:35, onda je toliki i odmor između ponavljanja. Njega možete izvesti laganim džogingom.

A koliko ponavljanja se vrši? Počinje se sa 4-6 ponavljanja, recimo 5, i postepeno se povećava na 10 neke dve nedelje pred maraton, na vrhuncu treninga. Znači svake sledeće nedelje se povećava za po jedno ponavljanje.

Ovi specifični intervalni treninzi ne dovode u pitanje klasičan maratonski trening, već ga samo dopunjuju. U njemu i dalje veliku važnost ima spori dugački trening – “dužina”, za izdržljivost, ali i drugi, kratki, intervalni treninzi.

Postoje mnogi koji hvale Yasso 800s, ali i oni koji smatraju da je sve ovo neozbiljno. Sud donesite sami i ako mislite da ova teorija može biti tačna probajte Yasso 800s. U ostalom, sigurno vam neće škoditi, a rezultate i utiske nam obavezno javite!!!

Na sličnu temu pročitajte i:

PiramidaTrening za maraton – optimalni planSaveti za maratonce entuzijasteAnaerobni trening i laktatni pragUprostite trening do maksimuma