Архива за 'Nauka' категорију

Zbog čega je Nikola Tesla značajan? | Milan Milošević

July 10, 2011

Na današnji dan, 10. jula, 1856. godine, u srpskoj porodici, u selu Smiljan (danas deo grada Gospić) rođen je jedan od najznačajnijih pronalazača – Nikola Tesla. Nikola Tesla je iza sebe ostavio veliki broj patenata i značajnih otkrića. Mnoge stvari koje koristimo u svakodnevnom životu zasnovane su upravo na njegovim patentima.

Nažalost, o Nikoli Tesli se malo zna. Za njega se često vezuju različiti mitovi o otkrićima a njegov pravi značaj i doprinos je potisnut u drugi plan. Ovim povodom postavio sam novu anketu na sajt, tema su pravo otkrića Nikole Tesle. Na listi se nalaze njegova prava otkrića ali i ona koja su postala urbani mit.

Pronađite ona otkrića zbog kojih je ovaj Nikola Tesla postao jedan od najvećih umova na planeti (izaberite najviše tri odgovora).(...)

Pročitajte nastavak Zbog čega je Nikola Tesla značajan? (2 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2011. | Permalink | 1 komentar

Kako se prenosi zemljotres kroz tlo | Čedomir Stanković

May 26, 2011

Prilikom registrovanja potresa, postavlja se pitanje kako je taj seizmički talas došao do nas. Odakle je došao? Da li je potres bio blizu nas ili je to samo refleksija nekog daljeg potresa. Vrlo često se čuje da je slabiji potres samo upozorenje pred jači.

Znamo da je zemljotres talasno kretanje zemlje usled interakcije tektonskih ploča. Ti talasi se kroz Zemljinu koru prostiru po zakonima fizike, te ih je lako objasniti. Pošto unutrašnjost naše planete nije homogeno rasporedjena, očekivano je da se seizmički talasi neće kretati pravolinijski. Pravac i brzina njihovog kretanja se može proračunati u zavisnosti od toga gde je bio potres i koliko je vremena prošlo do registrovanja tog potresa na različitim seizmološkim stanicama. Još jedna stvar koja utiče na vrstu zemljotresa je dubina nastanaka.

Do početka 20-og veka, građa naše planete je bila nerazrešiva misterija. Jedino na osnovu čega se moglo zaključivati o tome šta se nalazi u dubini Zemlje, bili su vulkani i rudničke jame. Međutim, zahvaljujući brojnim tehničkim pronalascima s kraja 19-og veka, postalo je moguće “zaviriti” u dubinu Zemlje do njenog samog središta. Jedan od ključnih izuma koji su omogućili proučavanje Zemljinih dubina, bio je seizmograf. Zaključci na koje su uputili rezultati dobijeni proučavanjem seizmičkih talasa, bili su svakako krajnje neočekivani. Naime, došlo se do zaključka da Zemlja ima više jasno razgraničenih “slojeva”. Prelazi između tih “slojeva” su manje ili više jasni i oštri i nazivamo ih diskontinuiteti.

Ako Zemlju posmatramo kao celinu (njen čvrsti, tečni i gasoviti deo), najjasniji diskontinuitet je upravo onaj na kojem mi živimo – diskontinuitet između litosfere i atmosfere.

Metoda kojom se određuje epicentar zemljotresa je sledeći. S obzirom na to da jedna seizmološka stanica nije u mogućnosti sa velikom preciznošću odrediti mesto nastanka, one medjusobno upoređuju podatke i na taj način određuju mesto potresa.

Postoji razlika u brzini kretanja P i S talasa. P talasi su elastični seizmički talasi. Nesto poput zvučnih talasa. Takođe P talas ima karakteristiku da za razliku od S talasa prolazi kroz tečnosti, sto je osnovni uslov za prenošenje P talasa kroz Zemljino jezgro. Samim tim različite seizmološke stanice registruju različite magnitude i različite talase. Slika gore pokazuje kako se određuje mesto epicentra zemljotresa presekom tri magnitude ragistrovane na tri posebne seizmološke stanice. Za snagu zemljotresa u epicentru, usvaja se najjača amplituda registrovana na nekom seizmogramu.

(...)

Pročitajte nastavak Kako se prenosi zemljotres kroz tlo (836 words)

© Čedomir Stanković for Svet nauke, 2011. | Permalink | 7 komentara

Ono što me je snažno privlačilo

November 30, 2010

Ono što me je snažno privlačilo nije neka spoljna lepota koja se može meriti opštim kriterijumima ili količinom, već ono nepromenljivo, što se nalazi duboko unutra. Kao što neki ljudi potajno vole oluje, zemljotrese ili nestanak struje, tako ja volim to nešto neopipljivo što mi upućuju pripadnice suprotnog pola. Nazovimo to magnetizmom. To je sila koja te hteo ne hteo, ščepa i usisa. Ta sila bi se najpre mogla uporediti sa mirisom parfema. Možda čak ni onaj koji se bavi spravljanjem parfema ne bi mogao da objasni kako se stvara miris koji poseduje takav magnetizam. Ni nauka ne može to da objasni. Jedan miris privlači možda pedeset od sto ljudi, a neki drugi miris verovatno privlači onih preostalih pedeset. Ipak, na svetu postoje i mirisi koji silovito privlače samo jednog ili dva čoveka. To su posebni mirisi, a ja sam imao moć da ih iz daljine jasno namirišem. Znao sam da su mi sudjeni. Tim devojkama sam hteo ovo da kažem: Slušaj, ja znam! Možda niko drugi nije shvatio, ali ja – jesam! 

Haruki Murakami, „Južno od granica, zapadno od sunca“

Slični postovi:Neću da joj pomognem, neka se otkrije sama Neću da joj pomognem, neka se otkrije sama, to je ...Ljubavnik To je muškarac koji ima svoje navike, odjednom razmišljam o ...Cinilo mi se "...Cinilo mi se da u mom telu više nema atoma ...Ulica Filipa Visnjica Ali, dani su prolazili i Vuk nije pitao. S vremena ...I to mu niko nije mogao oduzeti. "...Stojan je pamtio stvari i dogadjaje koje, uistinu, ne bese ...A ona bi mnogo dala da sazna… Prihvatila je to namerno otvoreno laskanje u duhu u kojem ...Neki ludak krenu na put da traži kamen mudrosti Neki ludak krenu na put da traži kamen mudrosti. Kosa ...Pismo jačem Glumci su uvek bili plašeni, zaplašivani, prepadani. Vekovima. Sobom i ...Zasto to prodajes? -Dobar dan, rece mali princ. -Dobar dan, rece trgovac. To je bio ...Znam ja to… "Znam ja to... Svaka žena bi htela život, onako, ceo, ...

Nobelova nagrada 2010 – medicina | Milan Milošević

October 4, 2010

Robert G. Edwards

Nobelov komitet danas je objavio dobitnika Nobelove nagrade za 2010. godinu iz oblasti medicine. Na pres konferenciji objavljeno je ovogodišnji  dobitnik Robert G. Edwards za otkriće postupaka vantelesne oplodnje.

Tokom pedesetih godina XX veka Robert G. Edwards je postavio teorijske osnove postupka veštačke oplodnje ljudskij jajnih ćelija. Godine 1969. po prvi put je uspeo da oplodi jajnu ćeliju u epruveti. Ovaj eksperiment bio je daleko od uspeha pošto je oplođena ćelija uspela da preživi samo jednu deobu.

Narednih godina Robert G. Edwards istraživanje je nastavio u saradnji sa ginekologom Patrick Steptoe. Njihova istraživanja omogućila su da se 1978. godine rodi Louise Brown – prvo koja se rodila zahvaljujući vantelesnoj oplodnji.

Godine koje su usledile dovele su do unapređivanja postupka vantelesne oplodnje. Ovaj metod je omogućio mnogim parovima da dobiju dete. Procenjuje se da je sada oko 4 miliona beba rođeno na ovaj način.

Više informacija možete naći u zvaničnom saopštenju Nobelovog komiteta.

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara

Lego robotika

August 22, 2010

Već nekoliko meseci sam na sekciji Lego robotike koja se odražava u mojoj školi. Moja dva druga Veljko Hajduković, Nikola Tošić i ja, prvi put kad smo otišli na sekciju blago rečeno oduševili smo se, od tad retko kad smo izlazili iz kabineta. Lego robotika je skup malih delova koji liče na lego kocke, ali ti delovi u sebi sadrže mašinska i elektrotehnička svojstva, između ostalog ljudi na američkim fakultetima diplomiraju na osnovu Lego robotike, kod nas nažalost je slabo zastupljeno, a i kompleti koštaju mnogo.

Prvi komplet Lego robotike nazvan je RCX koji je sadržao različite komponente od kojih su: motori, senzori dodira, kao i senzor svetlosti. Nakon nekoliko godina Lego je izdao NXT i NXT2, vidno poboljšane verzije koji su pored svih komponenti koji su nalazili u prethodnoj verziji dodali još: ultrazvučni senzor, zvučni senzor, senzor boja, takođe omogućili su upravljanje preko bluetooth-a dok je u prethodnoj verziji bilo moguće samo preko infrared-a. Svaki od kompleta sadrži “mozak” robota, a to je mikroračunar pomoću kojeg ubacujete programe i svog robota “oživljavate” .(...)

Pročitajte nastavak Lego robotika (407 words)

© Valerija Spasojević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

Zanimljiva hemija: kiseonik

June 3, 2010

Obnovite hemiju gledajući ovaj zanimljiv film

(Please open the article to see the flash file or player.)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

“Tajna večera” – VIP | Milan Milošević

May 28, 2010

Savremenaija verzija poznate slike Leonarda da Vinčija:

Akteri slike su, ovog puta, naučnici. Ovi ljudi su svojim radom i otkrićima kreirali svet u kome danas živimo. Bez njih svet bi sigurno bio drugačiji, a mnogo toga što danas smatramo jednostavnim i nezamenljivim bilo bi nepoznato. (...)

Pročitajte nastavak “Tajna večera” – VIP (378 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

Predavanje o ledenim dobima na Zemlji | Milan Milošević

May 24, 2010

U četvrtak, 27. maja, sa početkom u 20 časova, Astronomsko društvo “ALFA” i Odsek za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju predavanje:

Što je nekada bilo hladno ili o ledenim dobima na Zemlji

Predavač će biti dr Dragan Gajić, profesor astrofizike na Prirodno-matematičkom fakultetu i predsednik Astronomskog društva ”ALFA”. Na predavanju će biti reči o ledenim dobima u geološkoj istoriji Zemlje, posledicima njihovog postojanja, kao i astronomskim razlozima za nastanak klimatskih promena.

Predavanje će biti održano u Amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta, u bivšoj zgradi MIN-ovog instituta, kod stare ciglane. Pristup zaineteresovanih je slobodan.

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

Nauka može da da odgovor na pitanja morala

April 30, 2010
Preporučujem Vašoj pažnji odličnu prezentaciju Sema Herisa na temu kako nauka može da odgovori na pitanja u vezi morala.

Alternativna medicina | Marko Rančić

April 30, 2010

Dosadno subotnje popodne… Letimice menjajući kanale pažnju vam zaokupljuje čovek u skupocenom odelu na lokalnoj televiziji. Deluje jako obrazovano i koristi stručnu terminologiju. Dok je u još uvek kadru izlazi kartica sa njegovim imenom i dr. ispred. Naš doktor sa TV-a nudi najnovije pomodarstvo sa zapada: Aparat koji leči sve!

Aparat će vam pomoći u borbi protiv prehlade, gripa, hemoroida, kratkovidosti, dalekovidosti, alergija, holesterola, karcinoma… Njegovo lekovito dejstvo se postiže kroz sistem rada samog aparata koji koristi Tahionske zrake da bi povećao urodjenu energiju vaše treće čakre i time suzbio sve bolesti neznane i znane. Ne nemojte biti zavarani što aparati izgleda kao običan komad drveta oko koga je umotana bakarna žica, on je naime izradjen po najnovijoj ruskoj tehnologiji i ima sertifikat o funkcionalnosti i bezbednosti po zdravlje iz Francuske. Ova metoda lečenja naširoko se primenjuje u Americi a naša klinka prva je u širem regijonu koja ovaj metod lečenja primenjuje.(...)

Pročitajte nastavak Alternativna medicina (402 words)

© Marko Rančić for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

Dan Planete | Dragana Stojković

April 22, 2010

Kada je američki senator Gajrold Nelson pre četrdeset godina proglasio 22. April za dan Planete verovatno nije ni slutio kakva će situacija biti na njoj danas. Svakodnevno u medijima čitamo o klimatskim promenama, uništavanju tropskih šuma, istrebljenju brojnih životinjskih i biljnih vrsta, ogromnom ostrvu plastike koje pluta Pacifikom…ali da li su svi ti problemi preuveličani ili oni zaista postoje? Uostalom i ako postoje, zašto da ih rešavam ja, verovatno ima neko drugi ko će da se brine o tome, ja imam preča posla. Ovakav stav ima ogromna većina ljudi, ali na sreću, ne i svi.

Svako od nas može da brine o Planeti, jednostavnim promenama svakodnevnih navika i zašto to ne biste počeli baš danas! Evo 10 jednostavnih saveta koje možete da primenite odmah, a za one koji imaju više interesovanja za Planetu, tu su i zanimljivi linkovi sa filmovima i knjigama koje preporučujem.(...)

Pročitajte nastavak Dan Planete (408 words)

© Dragana Stojković for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

Dan Planete | Dragana Stojković

April 22, 2010

Kada je američki senator Gajrold Nelson pre četrdeset godina proglasio 22. April za dan Planete verovatno nije ni slutio kakva će situacija biti na njoj danas. Svakodnevno u medijima čitamo o klimatskim promenama, uništavanju tropskih šuma, istrebljenju brojnih životinjskih i biljnih vrsta, ogromnom ostrvu plastike koje pluta Pacifikom…ali da li su svi ti problemi preuveličani ili oni zaista postoje? Uostalom i ako postoje, zašto da ih rešavam ja, verovatno ima neko drugi ko će da se brine o tome, ja imam preča posla. Ovakav stav ima ogromna većina ljudi, ali na sreću, ne i svi.

Svako od nas može da brine o Planeti, jednostavnim promenama svakodnevnih navika i zašto to ne biste počeli baš danas! Evo 10 jednostavnih saveta koje možete da primenite odmah, a za one koji imaju više interesovanja za Planetu, tu su i zanimljivi linkovi sa filmovima i knjigama koje preporučujem.(...)

Pročitajte nastavak Dan Planete (408 words)

© Dragana Stojković for Svet nauke, 2010. | Permalink | 2 komentara | Add to del.icio.us

Dan planete Zemlje (22. april) | Milan Milošević

April 22, 2010

Danas je “Earth Day”, međunarodni dan planete Zemlje! Ove godine neću mnogo da pišem, pisao sam ranije dosta o danu planete Zemlje, problemima sa kojima se susreće naša “plava tačkica“, pomoći koja joj je potrebna i problemima koje mi  izazivamo.

Često čujem da ljudi na Internetu ne čitaju, nego samo “skeniraju” tekstove i da slike govore više od reči. Ovogodišnje podsećanje na dan planete Zemlje biće u tom stilu – malo reči, puno slika i tema za razmišljanje.(...)

Pročitajte nastavak Dan planete Zemlje (22. april) (52 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

Dan planete Zemlje (22. april) | Milan Milošević

April 22, 2010

Danas je “Earth Day”, međunarodni dan planete Zemlje! Ove godine neću mnogo da pišem, pisao sam ranije dosta o danu planete Zemlje, problemima sa kojima se susreće naša “plava tačkica“, pomoći koja joj je potrebna i problemima koje mi  izazivamo.

Često čujem da ljudi na Internetu ne čitaju, nego samo “skeniraju” tekstove i da slike govore više od reči. Ovogodišnje podsećanje na dan planete Zemlje biće u tom stilu – malo reči, puno slika i tema za razmišljanje.(...)

Pročitajte nastavak Dan planete Zemlje (22. april) (52 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

Erupcija vulkana – zašto je pepeo opasan? | Milan Milošević

April 18, 2010

Odavde je sve krenulo, Vulkanski pepeo sa Islanda (Photo: Árni Sæberg, Icelandic Coast Guard)

Tokom poslednjih par dana podigla se prašina iznad Evrope, bukvalno, i svuda se priča o ogromnom oblaku vulkanskog pepela, aerodromi su zatvoreni, avioni ne lete. Haos na aerodromima i putevima širom Evrope a razlog je jedan “običan” vulkan. Kao i uvek u sličnim situacijama mnogo je onih koji tvrde da su sve mere predostrožnosti nepotrebne, problem preuveličan, da se ništa ne vidi u vazduhu i da problema nema, ali da li je stvarno tako.

U periodu od 14. do 17. aprila dokodila se snažna erupcija vulkana Eyjafjallajokull na Islandu. Ovaj vulkan koji je “spavao” prethodnih 200 godina ponovo je proradio. Prvog dana erupcije lava je topila lednike i izazvala veliki porast nivoa vode (oko 80cm). Evakuisano je oko 800 ljudi koji žive u toj oblasti. Tokom erupcije, pored lave, vulkan izbacuje ogromne količine pepela u atmosferu do visine od oko 10000 metara. Izbačeni pepeop je, nošen vazdušnim strujama, krenuo prema Velikoj britaniji i Evropi. Ovaj oblak doveo je do otkazivanja svih letova u oblastima iznad kojih se nalazi.(...)

Pročitajte nastavak Erupcija vulkana – zašto je pepeo opasan? (844 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 14 komentara | Add to del.icio.us

Erupcija vulkana – zašto je pepeo opasan? | Milan Milošević

April 18, 2010

Odavde je sve krenulo, Vulkanski pepeo sa Islanda (Photo: Árni Sæberg, Icelandic Coast Guard)

Tokom poslednjih par dana podigla se prašina iznad Evrope, bukvalno, i svuda se priča o ogromnom oblaku vulkanskog pepela, aerodromi su zatvoreni, avioni ne lete. Haos na aerodromima i putevima širom Evrope a razlog je jedan “običan” vulkan. Kao i uvek u sličnim situacijama mnogo je onih koji tvrde da su sve mere predostrožnosti nepotrebne, problem preuveličan, da se ništa ne vidi u vazduhu i da problema nema, ali da li je stvarno tako.

U periodu od 14. do 17. aprila dokodila se snažna erupcija vulkana Eyjafjallajokull na Islandu. Ovaj vulkan koji je “spavao” prethodnih 200 godina ponovo je proradio. Prvog dana erupcije lava je topila lednike i izazvala veliki porast nivoa vode (oko 80cm). Evakuisano je oko 800 ljudi koji žive u toj oblasti. Tokom erupcije, pored lave, vulkan izbacuje ogromne količine pepela u atmosferu do visine od oko 10000 metara. Izbačeni pepeop je, nošen vazdušnim strujama, krenuo prema Velikoj britaniji i Evropi. Ovaj oblak doveo je do otkazivanja svih letova u oblastima iznad kojih se nalazi.(...)

Pročitajte nastavak Erupcija vulkana – zašto je pepeo opasan? (844 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 15 komentara | Add to del.icio.us

Sat za našu planetu 2010 | Milan Milošević

March 27, 2010

Našoj “plavoj tački u beskraju” potrebno je mnogo više za oporovak, moramo joj pomoći. Hiljadama godina naša Zemlja trpi rane koje joj nanosimo svakoga dana. Tiho, bez reči, ona nas služi i dozvoljava nam da zivimo onako kako želimo.

Ona više ne može sama, ima previše onih koji joj ne žele dobro. Njoj je potrebna naša pomoć! Pokažite da želite da pomognete!

Danas, u subotu 27. marta, u 20 sati i 30 minuta ugasite svetlo na jedan sat. Recite da želite da joj pomognete.

Sat za našu planetu” je globalna akcija koja će se održati u 4200 gradova i 121 državi. Cilj akcije je da podseti građane da jednostavne, svakodnevne aktivnosti, mogu da promene svet u kome živimo i učine ga boljim, ili lošijim, u zavisnosti od naših namera. Sat vremena gašenja svetla neće uštediti energiji, neće smanjiti globalno zagrevenje, neće imati nikakav ekološki efekat ali podsetiće ljude da energiju moramo da štedimo. Resursi kojima raspolažemo su ograničeni, pojedinac ne može mnogo ali ako svako uštedi samo onoliko energije koliko mu nije potrebno. Ako ugasimo nepotrebne sijalice, zamenimo one koje koristimo šteljivim i ekološlim ili ugasimo uređaje koji nam nisu potrebni učinićemo mnogo za nas, za zajednicu u kojoj živimo, ali i za generacije koje tek treba da dođu

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 3 komentara | Add to del.icio.us

Sat za našu planetu 2010 | Milan Milošević

March 27, 2010

Našoj “plavoj tački u beskraju” potrebno je mnogo više za oporovak, moramo joj pomoći. Hiljadama godina naša Zemlja trpi rane koje joj nanosimo svakoga dana. Tiho, bez reči, ona nas služi i dozvoljava nam da zivimo onako kako želimo.

Ona više ne može sama, ima previše onih koji joj ne žele dobro. Njoj je potrebna naša pomoć! Pokažite da želite da pomognete!

Danas, u subotu 27. marta, u 20 sati i 30 minuta ugasite svetlo na jedan sat. Recite da želite da joj pomognete.

Sat za našu planetu” je globalna akcija koja će se održati u 4200 gradova i 121 državi. Cilj akcije je da podseti građane da jednostavne, svakodnevne aktivnosti, mogu da promene svet u kome živimo i učine ga boljim, ili lošijim, u zavisnosti od naših namera. Sat vremena gašenja svetla neće uštediti energiji, neće smanjiti globalno zagrevenje, neće imati nikakav ekološki efekat ali podsetiće ljude da energiju moramo da štedimo. Resursi kojima raspolažemo su ograničeni, pojedinac ne može mnogo ali ako svako uštedi samo onoliko energije koliko mu nije potrebno. Ako ugasimo nepotrebne sijalice, zamenimo one koje koristimo šteljivim i ekološlim ili ugasimo uređaje koji nam nisu potrebni učinićemo mnogo za nas, za zajednicu u kojoj živimo, ali i za generacije koje tek treba da dođu

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 3 komentara | Add to del.icio.us

Nauk nije bauk 2 – kako je bilo | Milan Milošević

March 15, 2010

Posle malo odlaganja vreme je da konačno napišem par redova o festivalu nauke “Nauk nije bauk 2” koji je 5. i 6. marta održan u Nišu.

Kao i prošle godine organizator festivala bili su učenici gimnazija Svetozar Marković. Ove godine je škola postala “mala” za festival pa je festival održan u sali Doma Vojske. Tokom dva dana trajanja festivala posetioci su imali prilike da vide stalne postavke eksperimenata i da slušaju mnoga zanimljiva predavanja. Nažalost festival nisam mogao da posetim prvog dana (ali čuo sam da je bilo odlično) ali sam tamo proveo par sati drugog dana i vredelo je.(...)

Pročitajte nastavak Nauk nije bauk 2 – kako je bilo (873 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 1 komentar | Add to del.icio.us

Nauk nije bauk 2 – kako je bilo | Milan Milošević

March 15, 2010

Posle malo odlaganja vreme je da konačno napišem par redova o festivalu nauke “Nauk nije bauk 2” koji je 5. i 6. marta održan u Nišu.

Kao i prošle godine organizator festivala bili su učenici gimnazija Svetozar Marković. Ove godine je škola postala “mala” za festival pa je festival održan u sali Doma Vojske. Tokom dva dana trajanja festivala posetioci su imali prilike da vide stalne postavke eksperimenata i da slušaju mnoga zanimljiva predavanja. Nažalost festival nisam mogao da posetim prvog dana (ali čuo sam da je bilo odlično) ali sam tamo proveo par sati drugog dana i vredelo je.(...)

Pročitajte nastavak Nauk nije bauk 2 – kako je bilo (873 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 1 komentar | Add to del.icio.us

Zemljotres u Srbiji | Milan Milošević

March 10, 2010

U sredu 10. marta 2010. godine u 14.38 minuta registrovan je zemljotres jačine 5.0 4.8 stepeni na 46km zapadno od Prištine i 26km severozapadno od Kosovske Mitrovice (koordinate 42.75 N ; 20.62 E). Sudeći po vestima na Twitteru i Facebooku ovaj zemljotres osetio se u Nišu, Beogradu i na većem delu teritorije Srbije, kao i u Makedoniji.

Zemljotresi ove jačine ne bi trebali da imaju nikakve posledice, i najčešće samo izazovu paniku.

Više informacija na sajtu Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra.

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 1 komentar | Add to del.icio.us

Zemljotres u Srbiji | Milan Milošević

March 10, 2010

U sredu 10. marta 2010. godine u 14.38 minuta registrovan je zemljotres jačine 5.0 4.8 stepeni na 46km zapadno od Prištine i 26km severozapadno od Kosovske Mitrovice (koordinate 42.75 N ; 20.62 E). Sudeći po vestima na Twitteru i Facebooku ovaj zemljotres osetio se u Nišu, Beogradu i na većem delu teritorije Srbije, kao i u Makedoniji.

Zemljotresi ove jačine ne bi trebali da imaju nikakve posledice, i najčešće samo izazovu paniku.

Više informacija na sajtu Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra.

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 1 komentar | Add to del.icio.us

EBES2010 | Milan Milošević

February 18, 2010

Odsek za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Nišu, od 18.do 21. februara 2010. godine organizuje skup EBES2010 Izvrsnost u bazičnim i inženjerskim naukama i obrazovanju – Fizika i matematika u Jugoistočnoj Evropi.

Skup će svečano biti otvoren 18. februar 2010. godine u 18:30 časova u holu Skupštine Grada Niša (ul. 7. juli br. 2). Preostali deo programa će biti održan u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju u Nišu (ul. Pariske Komune bb, Niš). (...)

Pročitajte nastavak EBES2010 (172 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

EBES2010 | Milan Milošević

February 18, 2010

Odsek za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Nišu, od 18.do 21. februara 2010. godine organizuje skup EBES2010 Izvrsnost u bazičnim i inženjerskim naukama i obrazovanju – Fizika i matematika u Jugoistočnoj Evropi.

Skup će svečano biti otvoren 18. februar 2010. godine u 18:30 časova u holu Skupštine Grada Niša (ul. 7. juli br. 2). Preostali deo programa će biti održan u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju u Nišu (ul. Pariske Komune bb, Niš). (...)

Pročitajte nastavak EBES2010 (172 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 0 komentara | Add to del.icio.us

The World is Just Awesome | Milan Milošević

January 29, 2010

Ne mogu da ih izbacim iz glave

(Please open the article to see the flash file or player.)

Ovo je najnovija, a tu je i verzija iz 2008. godine(...)

Pročitajte nastavak The World is Just Awesome (19 words)

© Milan Milošević for Svet nauke, 2010. | Permalink | 4 komentara | Add to del.icio.us