Архива за 'Odnosi s medijima' категорију

Dokle će PR-ovi da NEunapređuju Odnose s javnostima?!

April 25, 2010
Odnosi s javnošću uspostavljaju, unapređuju i održavaju odnose sa bitnim javnostima. Po definiciji, mi demistifikujemo kompanijske/organizacijske aktivnosti. Naš je posao da komunicirajući transparentno sa svim bitnim javnostima (te medijima) otklanjamo nejasnoće i insinuacije o onima koje predstavljamo, vodeći konverzaciju u njenim stvarnim (realnim) okvirima. Još jednom -> transparentno. Izleti (i kampovanja) PRedstavnika branše koji utiču na sliku [...]

Zašto predstavnici medija, PR i marketing struke imaju problem sa online konverzacijom?

January 4, 2010

Napravio sam listu određenog broja odogovora na pitanje zašto predstavnici medija, osobe iz PR-a i marketinga ne koriste sisteme vođenja online dijaloga sa svojim ciljanim javnostima:

Predstavnici medija, PR i marketing struke rade na isti način već decenijama, pa je teško iz korena promeniti svoje poslovne navike, i uvesti konverzaciju sa ciljanim javnostima u poslovne procese. Jednosmerna komunikacija ima svoju značajnu prednost koju je teško napustiti – kreiranjem članka, slanjem saopštenja ili kreiranjem oglasa završava se posao! Kvalitetno korićenje Interneta u poslovne svrhe omogućuje i nešto što je veoma strano predstavnicima medija, PR i marketing struke – efekti online aktivnosti su veoma vidljivi i merljivi. To znači da je veoma lako raspravljati o pravim  efektima aktivnosti, ako se zna kako se mere ti efekti! Sada je potrebno i izdržati kritiku te javnost kojoj su navedene poruke i namenjene, ali ne samo izdržati kritiku, već i odgovoriti na kritiku. Pitanje je kako prihvatiti da ako korisnici iskažu (relevantan) negativan stav o organizaciji, šta je potrebno izmeniti u samoj organizaciji da nezadovoljni korisnici postanu zadovoljni. Za razliku od razvijenijih država, u ovom regionu i dalje klasični mediji imaju značajniji primat od Internet medija, pa se mnogi zavaravaju da ima još vremena i da još ne moraju koristiti tehnike dijaloga sa svojim korisnicima. Većina organizacija ignoriše ono (negativno) što se sve može pronaći o njima na Webu, bez obzira na činjenicu da se skoro dve trećine korisnika Interneta u ovim krajevima jasno izražava da svoja mišljenja o proizvodima i uslugama formira upravo pronalaženjem različitih sadržaja na Internetu. Predstavnici medija, PR i marketing struke i dalje veoma slabo poznaju korišćenje  Interneta u poslovne svrhe (problem je u tome što većina ni ne shvata koliko ne poznaje svremene sisteme online komunikacije), i ne trude se dovoljno da steknu osećaj o kvalitetnim načinima online komunikacije.

Voleo bih da čujem (pročitam) i vaša mišljenja o razlozima zašto ima toliko malo novinara, urednika, PR profesionalaca i osoba iz marketinga koji koriste Internet na pravi način u svojim poslovima.

Rating: 0.0/10 (0 glasova cast)

Kako prilagoditi saopštenje Internet okruženju?

October 13, 2009

Jedan od osnovnih ciljeva online distribucije saopštenja za javnost trebalo bi da bude poboljšanje vidljivosti (čitanosti) saopštenja, naročito u slučaju kada potencijalni čitalac saopštenja traži srodnu tematiku putem pretraživača.

Ako ste isprobavali PR Objave servis za distribuciju saoptenja putem Interneta, mogli ste primetiti da ukucavanjem naslova nekog saopštenja, u roku od nekoliko minuta od njegove objave ono postaje vidljivo na Google-u.

Verovatno ste primetili da se objavljena saopštenja preko ovog servisa najčešće vide u rezultatima pretraživanja preko agregatora Naslovi.net, Vesti.rs, a od juče i preko lokalizovane verzije agregatora News.google.com. Ovo su i lokacije koje čine objavljena saopštenja veoma vidljivim na pretraživačima.

Kako vreme od objave saopštenja prolazi, sve više Web lokacija se pojavljuje u rezultatima pretraživanja, i njihov broj varira od tematike saopštenja, kao i od samog mesta (grada) iz kojeg potiče saopštenje. Trenutno, saopštenje preko servisa PR Objave distribuira se na nekoliko desetina Web lokacija, od kojih su neke vidljive na pretraživačima duže vreme (nekad i po nekoliko meseci), neke su vidljive kraće vreme, a neke Web lokacije se ne prikazuju u rezultatima pretraživanja.

Optimizacija saopštenja za Web

Da bi se maksimalno iskoristili efekti vidljivosti poslatog saopštenja na Webu, pri njegovom kreiranju potrebno je biti usresređen na određeni broj pravila:

U zavisnosti od cilja i tematike saopštenja, potrebno je istražiti koje su to relevantne ključne reči koje korisnici pretraživača kucaju da bi došli do srodnih rezultata pretraživanja. Trenutno samostalno  najefikasnija alatka za analizu ključnih reči jeste Google AdWords Keyword Tool. U slučaju da vaša firma u isto vreme vodi PPC kampanju preko AdWords sistema, kombinacija podataka iz Google Analytics-a i AdWords sistema može veoma lepo pokazati koje su to najbitnije ključne reči za vaše proizvode, usluge, ili samu kompaniju. Odabrane ključne reči (ne bi trebalo da bude više od 2-3 tzv. ključne fraze) trebalo bi postaviti u kontekst cilja i samog teksta saopštenja. To znači da se ključne reči moraju prilagoditi tekstu saopštenja, jer ono mora biti čitljivo, obzirom da je jedan od ciljeva slanja saopštenja njegovo preuzimanje od strane predstavnika (online) medija! Naslov saopštenja nikako ne bi trebalo da bude duži od 150 karaktera (po mogućnosti maksimalno do 120 karaktera, da bi se mogao lako prenositi preko servisa Twitter). Naslov saopštenja ne bi trebalo da sadrži više od dve odabrane ključne fraze, ali bi trebalo da sadrži bar jednu odabranu ključnu frazu. Upravo je naslov saopštenja najvidljiviji online od svih delova saopštenja, vidi se najviše na pretraživačima, na različitim Web lokacijama koje preikupljaju samo naslove vesti (i saopštenja), i na njemu se nalazi link do ostatka saopštenja. Praktično naslov saopštenja “prodaje” celo saopštenje, i predstavlja ubedljivo naznačajniji deo saopštenja. Sledeće po važnosti je prvih 250 karaktera saopštenja, odnosno prvih 100 karaktera koji su sigurno vidljvivi na svim onim Web lokacijama koje pored naslova prikazuju i deo teksta saopštenja. Za prvih 250 karaktera saopštenja važe ista pravila kao i za pisanje naslova, što znači da treba oziljno povesti računa o odabranim ključnim frazama koje bi trebalo da se nađu u prvih 100 karaktera, a da celokupna vest koju predstavlja saopštenje mora maksimalno stati u skraćenoj verziji od 250 karaktera. Što se upotrebi manje kraktera za vest, to bolje (npr. saopštenje koje u skraćenoj verziji staje na Facebook status). Ostatak saopštenja (saopštenje ne bi trebalo da bude duže od 1.800 karaktera – saopštenje bi trebalo da bude interesantno za čitanje) trebalo bi da ima sve one karakteristike koje ima razvoj teme saopštenja za klasične medije (detaljniji opis teme, razgovor sa odgovornim ličnostima u kompaniji, o samoj kompaniji, itd.), i u ovom delu saopštenja mogu se u kontekstu samog teksta dodati i ostale bitne ključne reči za kapmaniju, njene proizvode i usluge. U slučaju linkovanja u sklopu saopštenja, najbolje je linkovati najvažnije ključne reči, s tim da nije dobro u saopštenju imati više od 2 do 3 linka. Što je veći broj izlaznih linkova njihova vrednost (tzv. link juice) opada. Pri dodavanju fajlova uz saopštenje (slike, pdf, doc fajlovi), potrebno je znati da u samim naslovima fajlova mogu stojati ključne reči, ali ne više od jedne do dve ključne fraze (imao sam prilike da vidim slike koje su imale nazive celog opisa šta se dešava na slici). Ako postoji mogućnost, uz postavljanje fajlova može se postaviti njihov dodatni opis.

Saopštenja koja su prilagođena Web okruženju imaju mogućnost da budu pročitana od strane zainteresovanih krajnjih korisnika, pored toga što su vidljiva i predstavnicima (online) medija. Da li će vaše saopštenje odabrati neku urednik ili novinar, ipak na kraju zavisi od toga koliko je to saopštenje vredno kao vest (newsworthy).

Rating: 0.0/10 (0 glasova cast)

Klasični mediji & PR

September 1, 2009
To bi se pre godinu dana reklo: “Odnosi s medijima”. Mediji su danas mnogo širi pojam. I šta se primećuje. Družim se sa kolegama iz PRofesije; neki od njih otvoreno su mi rekli da svoj odnos sa klasičnim medijima smatraju sve siromašnijim. Naime, to malo para u budžetu marketinga koji je svima preostao najtraženija je “roba” medijima [...]

Mesec dana servisa PRObjave.com

July 1, 2009

Danas je mesec dana kako je pušten u rad servis PRObjave.com za online distribuciju saopštenja (preporučujem da pogledate tekst povodom godišnjice jednog bloga na isti ovaj dan).

30 dana kasnije, i meni i korisnicima promenila se percepcija o tome šta je ovaj servis i na koji način treba da se koristi.

Iskreno, očekivao sam da će mnogo više organizacija koristiti ovaj servis, naročišto što je i dalje uglavnom besplatan za korišćenje. Ipak, imao sam prilike da vidim i da čujem lepe reakcije na servis, a naročito mi je drago što mogućnosti servisa polako rastu sa porastom interesovanja njegovih korisnika.

Nekoliko dana servis nije bio vidljiv svim korisnicima, jer smo imali problema sa DNS-ovima, i od kada je to ispravljeno servis radi normalno. Uskoro sledi premeštanje servisa na novi server.

Svakim danom raste broj online medija (sajtova) koji preuzimaju saopštenja, određeni broj saopštenja je prenet kao posebna vest od strane novinara i/ili blogera (npr. informacija o predavanju - programski jezik Skala), jer se ispostavilo da ovaj servis pruža mogućnost da se online pojave i neke informacije koje do sada nisu bile dovoljno vidljive…

Sa druge strane, na samom sajtu servisa možete lepo videti koliko su pojedini članci pregledani (tačno se vidi interesovanje korisnika), pa je tako npr. članak o jednom katalizatoru za Formulu 3 u roku od 2 dana dobio ne mali broj pregleda…

Najdraže mi je od svega što organizacije koje koriste servis doživljavaju isti veoma ozbiljno, saopštenja koja se prosleđuju potiču iz pouzdanih (i često veoma poznatih) izvora - desilo se da u prvih 30 dana imamo samo 3 saopštenja koja nismo mogli da objavimo jer su bila ili anonimna, ili je neko pokušao da “proturi ” čistu reklamu (tipa - cenovnik).

Leto će biti iskorišćeno za dodatna unapređenja servisa, njegovu veću vidljivost, ali i povećanje broja objava…