Архива за 'Optimizacija drustvenih medija' категорију

Optimizacija poslovanja i komunikacije putem Interneta

July 27, 2010

Više puta sam se našao u situaciji da radim savetovanje za kompaniju koja ima jedan ili više online projekata, ili se radi o online biznisu, za koji su pre mog početka rada već uložena značajna sredstva. Sa druge strane, imao sam prilike da pričam sa online preduzetnicima koji su uložili godine rada i dosta sredstava u razvoj nekog online posla/projekta.

U obe vrste slučajeva praksa pokazuje da je potrebno između godinu dana do tri godine da nadležni projekta/biznisa shvate tačno šta je sve potrebno dodatno uraditi (ili kako je trebalo nešto uraditi na početku Internet projekta) da bi se poboljšale poslovne performanse.

Ili inicijalna sredstva ili vreme!

Problem je u tome što kod ovakvih tipova poslovanja (preduzetnik bez određenih znanja o tome kako se posluje, ili kako se kvalitetno koristi Internet u poslovne svrhe) obavezno dešava da bi se uštedelo značajno vreme i sredstva,  da je od samog početka projekta/posla postojalo određeno znanje o tome kako se radi posao na Internetu (Internet prodaja, promocija, komunikacija).

Kod usvajanja sistema poslovanja/promocije/komunikacije preko Interneta postoje samo dva načina dolaženja do “formule uspeha” u poslu:

Potrebno je biti u online poslu između godinu i tri godine da saznate sve što je potrebno da biste online biznis radili kako treba (iskustvo). Potrebno je imati dovoljno inicijalnih sredstava da biste “kupili” iskustvo koje vam skraćuje perid dok ne dođete do potrebnog iskustva u online poslu.

Optimizacija online poslovanja i komunikacije

Internet je praktično alat/sredstvo za unapređenje poslovne komunikacije, ako se posmatra poslovna primena Interneta. Da bi alat bio efikasan, potrebno je znati nekoliko osnovnih stvari:

Zašto se koristi određeni alat u odnosu na konkretne potrebe kompanije  (definisanje strategije)? Kako se koristi određeni alat (definisanje i sprovođenje određenih taktika)? Ko će da koristi određeni alat (određivanje ljudskih resursa)? Koliko će to sve da košta (određivanje potrebnih finansijskih resursa)? Kako ispratiti efekte u odnosu na uložena sredstva i vreme (ocenjivanje efekata)?

Optimizacija korišćenja Interneta u poslovne svrhe omogućuje da se postojeća znanja o stanju online tržišta i načini kreiranja održive strategije online poslovanja primene u konkretnom poslovnom projektu da bi se uštedelo vreme i sredstva do dolaska ka željenim (realnim) efektima online poslovanja.

Primeri:

Problem: Često mi se u poslednje vreme dešava da pričam sa osobama koje žele da uđu u online biznis tako što imaju određenu ideju o tome šta bi radili (”pregledali smo sajtove iz te oblasti, i znamo šta ćemo raditi što ostali iz te oblasti ne rade”), bez ikakvih znanja o tome kolika je cena kreiranja Web sajta i njegovog održavanja i koliko je para potrebno za promotivne aktivnosti koje će na kraju doneti neki rezultat.

Najgore u ovom slučaju jeste što ne postoji znanje o realnim mogućnostima zarade na tom tržištu, pa su očekivanja o prihodima obično potupno nerealna, dok ne dođe do konkretne realizacije projekta (a tada je već kasno – uloženo je puno para).

Rešenje: Nemojte ulaziti u online biznis koji ne poznajete bez “zaleđine” u nekom klasičnom biznisu.

Često mi se dešava da u ovakvim slučajevima savetujem da je bolje za te pare otvoriti prosečnu pekaru koja će ranije doneti više para, nego što ćete iste pare “proćerdati” u online biznisu, bez sigurne perspektive vraćanja uloženih sredstava. Tada im predložim alternative u varijantama gde se eventualno može uložiti u online biznis (kod nas), a da je povrat investicije izvesniji.

Problem: Možete i sami veoma često videti primere “bildovanja” Facebook fanova, ili u poslednje vreme Twitter pratilaca, gde je sam cilj po sebi imati određeni broj “objekata” kojima se kasnije može “zasipati” onim što odeljenja/agencije iz oblasti klasičnog marketinga i PR-a podrazumevaju pod svojim poslom. Ovakve stvari se dešavaju u 99 odsto svih organizacija koje inače nemaju izgrađene metode merenja efekata svojih komunikacionih aktivnosti, a naročito merenje efekata komunikacije sa aspekta direktnog/indirektnog efekta poslovne ciljeve (ispod jedan odsto svih kompanija na svetu ima izgrađene sisteme merenja efekata komunikacije).

Rešenje: Bez izgrađenog sistema merenja efekata online komunikacije i edukacije iz ove oblasti nemojte ni ulaziti u ozbiljnije sistem online komunikacije!

Optimizacija sistema online komunikacije podrazumeva znanja i rešenja koja omogućuju definisanje tačnih povoda i ciljeva zašto se rade određeni načini online komunikacije (a ne čista “filatelija” – skupljanje fanova i pratilaca), i koji su efekti ovih tipova komunikacije/dijaloga.

Optimizacija poslovanja i komunikacije preko Interneta može se uporediti sa naprednom upotrebom nekog softverskog rešenja (npr. MS Word): Vi možete znati kako da obavite potrebne akcije u softveru da biste završili posao, ali sa poznavanjem naprednih opcija iz iste oblasti primene softvera možete isti posao završiti mnogo kvalitetnije i drastično brže.

Rating: 0.0/10 (0 glasova cast)

Istraživanje: Strategije i taktike kompanijskog korišćenja društvenih medija

March 7, 2010

Tokom decembra 2009. i januara 2010. g. kompanije E-consultancy i Online Marketing Summit kreirali su istraživanje na temu vrednosti društvenih medija iz perspektive (uglavnom US) kompanija koje ih koriste. Anketirano je oko 430 kompanija (od kojih je oko 140 specijalizovanih agencija, a ostatak su marketingška i PR odeljenja kompanija).

Iz ovog istraživanja izdvojio bih nekoliko karakterističnih detalja koji direktno govore o tome šta i kako stvarno kompanije rade da bi iskoristili mogućnosti društvenih medija.

Ako poznajete svetske trendove iz oblasti poslovne upotrebe Interneta, i ako poznajete aktuelnu situaciju kod nas sa aspekta mogućnosti iskorišćenja online okruženja, moguće je ovakve podatke iskoristiti za kreiranje i sprovođenje strategija i taktika unapređenja online nastupa organizacije i u našim uslovima.

Sa aspekta sprovođenja strategije kompanijskog korišćenja društvenih medija, trend koji je očigledan i na nivou SAD, može se primeniti i kod nas – Najčešće korišćeni društveni mediji za poslovne svrhe su Facebook (FB), Twitter (Twt), Linkedin i Youtube. U ovom kontekstu, interesantno je da u prikazanom istraživanju fokus na poslovno korišćenje Linkedin-a imaju primarno kompanije koje se nalaze u B2B sektoru. Ovo je i logično obzirom da je Linkedin jedini društveni medijum (od navedenih) koji je prvenstveno namenjen poslovnim korisnicima.

Od ostalih prikazanih (tipova) društvenih medija kod nas značajno se strateški upotrebljavaju tzv. social news servisi kao što je u svetu poznati Digg.com, a kod nas su najčešće korišćeni Naslovi.net i Vesti.rs.

Wikipediju bi mnogi voleli više da koriste, ali je preovlađujuće “pravilo” da se baš i ne zna kako to iskoristiti na taj način da vas ne proglese spamerom na ovom servisu. Odgovor na ovo pitanje je isti kao i za sve druge društvene medije – angažman u kontekstu zadovoljstva korisnika servisa, ne u kontekstu onoga što vi želite da postignete.

Tzv. social bookmarking servisi (kao što je Delicious.com) kod nas nisu još uzeli dovoljno maha, a i pitanje da li će, obzirom da trend korišćenja ovog tipa društvenih medija opada poslednjih godina. Ipak, kod nas od nedavno postoji ovakav tip servisa – DobarDabar.com, pa ćemo videti da li će napredovati sa aspekta efekata, ili neće.

U ovim krajevima, ali i u svetu servis MySpace ostao je veoma važan za muzičku, filmsku i neke srodne umetničke privredne grane, ali za ostatak poslovnih korisnika Interneta, nije baš naročito efikasan.

Sa apekta taktika korišćenja društvenih medija, i dalje je veoma važno u razvijenom svetu kreirati i voditi kompanijski blog (što znači da je kod nas još važnije to uraditi), a od ostalih napomenutih taktika (ako se izuzme FB, Twt i video) jedino bih istakao (kod nas za sada veoma “naučno fantastičnu”) taktiku social reviews & ratings.

Obzirom da je ovdašnja online ponuda sajtova koji daju mogućnost prikaza proizvoda i/ili usluga i njihovo ocenjivanje veoma ograničena, tek kada se u većem broju oblasti pojave ovakvi tipovi sajtova (to je npr. oblast koju preporučujem onima koji ne znaju šta bi na Webu pravili), bićemo u situaciji da vidimo kako će se kompanije snaći u varijanti gde mišljenja korisnika direktno utiču na prodaju od strane većeg broja drugih posetioca ovakvih tipova sajtova.

Ako ste ikada birali u kom smeštaju da budete u odnosu na mišljenja drugih korisnika (kao što npr. nudi TripAdvisor.com), ili ako odaberete film za gledanje u odnosu na prikaz sa sajta IMDB.com, znate šta su social review sajtovi. Za primer ovakvog tipa generalnih sajtova možete pregledati Epinions.com.

Facebook

Twitter

Interesantno je videti kako kompanije realno koriste Facebook i Twitter u poslovne svrhe:

- Upravljanje reputacijom i upoznavanje sa brendom (brendovima) je veoma dobar cilj korišćenja društvenih medija, pa samim tim i Facebook-a, ali se postavlja pitanje koliko kompanija ima znanja da to stvarno uspešno i radi u kontinuitetu.

- Korišćenje društvenih medija i samog FB-a kao primarno kanala za oglašavanje je najjednostavnija taktika, ali se postavlja pitanje koliki su efekti ovakvog tipa korišćenja društvenih medija u odnosu na efekte koji se mogu dobiti kvalitetnim angažmanom organizacije. Najkvalitetnije korišćenje online oglašavanja u kontekstu društvenih medija, dobija se tzv. strategijom optimizacije tipova online promocije.

- Veoma je česta upotreba društvenih medija u cilju povećanja publiciteta novo-objavljenih sadržaja, ali ako je to jedina varijanta angažmana na FB (i Twt), pitanje je kakvi se dobijaju generalni efekti ovakvog tipa korišćenja društvenih medija.

- Online monitoring reputacije brenda je svakako aktivnost koja bi trebalo da se koristi u organizaciji i pre nego što se ona sama pojavi sa sopstvenim nastupom na različitim društvenim medijima.

- Moj je savet da ako niste naučili kako da uspešno koristite društvene medije, da pored monitoringa krenete u poboljšanje korisničkog servisa – rešavate upite korisnika, tražite njihova mišljenja o vašim proizvodima/uslugama, kao i njihovo korišćenje za svrhe kadrovskih službi (popularno – HR).

- Nemojte ulaziti u strategiju online prodaje putem društvenih medija dok ne budete ovladali ozbiljnije načinima kvalitetne upotrebe odabranih društvenih medija.

- Koliko na ovim prostorima ima kompanija koje su u mogućnosti da se bave ozbiljnijim korišćenjem drutvenih medija da bi došli do budućih trendova promocije, prodaje, poboljšanja korisničkog servisa (…) – Marketing Intelligence?

Svakako, mišljenja sam da ovakva istraživanja pokazuju pravce u kojima bi organizacije trebalo da u narednom periodu koriste društvene medije.

Rating: 0.0/10 (0 glasova cast)