Архива за 'politics' категорију
Današnji dan će pored dana obeležavanja pobede nad fašizmom obeležiti još jedna pobeda GNU/GPL licence na sudu. Kakva "slučajnost". U pitanju je bio sudski spor "Welte vs. Skype Technologies SA". Kako vam ne bih prepričavao dešavanja sa suđenja predlažem da pogledate Haraldov blog na: http://laforge.gnumonks.org/weblog/2008/05/08/#20080508-olg_muenchen-skype Zaista dobar dan za svet Slobodnog softvera.
Jesam li već rekao da se lakrdija nastavlja? Mislim da jesam. Ali izgleda da nisam ni sanjao koliko daleko će sve to otići. Večeras vam skrećem pažnju na dve novine.
Prva vest nam dolazi iz prohladne Norveške. Kao što vam je već poznato nešto je trulo u državi Norveškoj i strašno smrdi na Misosoft… ups, Microsoft. Elem, jedan od članova komisije za standarde u Norveškoj je odlučio da obavesti ostatak sveta kako se tamo glasalo. Kako vam ne bih prepričavao šta je gospodin Pepper napisao molim vas da svoje pretraživače uputite na tekst pod imenom The Norway Vote – What really happened Zar nije bilo divno?
Druga nam vest dolazi pravo iz ISO-a. To je ona organizacija koja se bavi opštim interesima čovečanstva zarad prosperiteta civilizacije standardizovanjem raznih tehnologija od kojih nam život znači. To je organitacija koja hrabro podnosi pritisak sa strane i koja ne dozvoljava da iko utiče na njene odluke… Dosta ironije. Elem, zamislite šta se desilo. Misosoft… ups, čini se da Microsoft Office 2007 ne valja Ili OOXML ne valja?. Naime, Alex Brown, vođa ISO grupe koja se brine o OOXML-u je došao do zaključka da, gle čuda, dokumenta koja zapisuje Misosoft… ups, Microsoft Office 2007 nisu u skladu sa poslednjim specifikacijama OOXML-a.
“Word documents generated by today’s version of Microsoft Office 2007 do not conform to ISO/IEC 29500,” reče Brown.
Ma nije nego. A kako bi bilo da se etiketa “standard” ne lepi tek tako nečemu što nije zrelo da to postane? Ja sada postavljam pitanje našoj komisiji stručnjaka – kako smo to podržali nešto što ne radi? Predsednik komisije, Dejan Cvetković direktor kompanije Misosoft… ups Microsoft u Srbiji, reče da je OOXML specifikacija dobra i da je proizvod zreo da postane standard. Pa šta je sad ovo? Uzgred, već neko vreme pristižu pitanja kako to da je direktor kompanije Misosoft… ups, Microsoft, predsedavajući komisije koja odlučuje o OOXML-u. Naša je zemlja uvek prednjačila u ovakvim ispadima, čini se.
Elem, uputite svoje pretraživače na tekst koji nosi naslov Microsoft Office 2007 Fails OOXML Conformance Tests, Alex Brown Admits, Hopes For the Best
Groklaw tekstovi postaju sve bolji iz dana u dan!
Iako je kompanija Misosoft… ups, Microsoft na prljav način uspela da kroz zadnja vrata progura OOXML kao standard lakrdija se nastavlja. Jedna od zamerki FSFE-a jeste i pitanje intelektualne svojine (IS) i patenata unutar OOXML-a Kompanija Misosoft… ups, Microsoft, je napravila tzv. Obećanje o otvorenoj specifikaciji – ovo “otvoreno” ću nekako i progutati. Ali “obećanje”. Dođavola. Pa zar postoji neko tako glup da poveruje u obećanje o otvorenosti Misosofta… ups, Microsofta? Setimo se samo zamki otvorenih sistema. Elem, to obećanje je prošlo kroz ruke mnogih renomiranih pravnika i konačno kulminiralo u tekstu koji je večeras okačen na Groklaw a koji je sastavljen kao odgovor na tek još jednu tvrdnju da OOXML nema nikakve probleme sa IS To mi je čak i Mark Lang rekao posle sastanka naše komisije. Štivo za pred spavanje: What is Wrong with RAND?
Uživajte.
OOXML izglasavanje je bila jedna tragedija od dva čina. Drugi čin se, kao što već znate, juče i zvanično završio. Sada dolazi period da se srede utisci, da se preispita kako ISO radi, da se proveri ko je koga i zašto pritiskao da se pojavi u komisijama koje su glasale na nacionalnom nivou, da se proveri ko je i koga pritiskao da glasa “DA”, da se sumira ovaj dugi period iznošenja stavova zašto OOXML nije dovoljno dobar da bi postao međunarodni standard. Iako je glasanje gotovo predstava još uvek nije završena. Sada dolazi period od dva meseca za žalbe. A, ukoliko ISO ne prestane da bude lutka na tananim koncima, i period da se žalbe razmotre. Dakle, OOXML još uvek nije potpuno standard.
Topla preporuka za ovo veče jeste članak na Groklaw sajtu koji sumira sva dešavanja:And now the appeals and reactions while OOXML sits on hold
Čak su i mene citirali.:-)
P.S. Hvala svima na podršci koju ste iskazali putem mailova… a danas ih je stiglo mnogo. Nikad nije sve izgubljeno. A nama je važno da ima dosta ljudi kojima je stalo da se ovakvo ponašanje pojedinaca spreči.
Nastavak odmah sledi. Nije prošlo ni 10 min. a već mi je vas petoro tražilo SVG verziju ovog logoa.
Uživajte. Ako napravite od ovog nešto cool pošaljite. ;-)
Ako niste znali, pored toga što je kompanija Microsoft uspela da na sve sem fin način progura svoj nazovi standard ona je takođe danas dobila i novi logo. Ovo mi je upravo stiglo pravo iz Malezije. Divan momenat.:-D
Ako nekome zatreba imam i SVG verziju.:-)
Ел’ сте видели пичвајза? А ел’ сте знали да ће га буде? Хе, хе, хе. Тачка.
Дакле, ја данас нисам ишао да „браним Косово“ и да тражим „да ми га врате“. Па како да тражим нешто што су људи поштено платили?! Него, није то разлог што блогујем, већ сплет српских апсурдности.
У мирним протестима данас у Београду се окупило неких 150.000 и нешто више душа са свих страна Србије. Данас су аутобуске станице добро пословале, а ни наплатни пунктови на аутопуту нису оскудевали у приливу. Чудо једно штага раје било тамо, глед’о ја на телевизор. Баш је било оно, Миле, до јаја. Ко деведесет и неке.
И тако били ти мирни протести, било доста ликова на бини, чак су и Нолета исполитизовали ови штакори из државне управе. Кад сам већ њега поменуто, Шумадија је јуче избила на треће место, а Ноле, пошто се поклонио преварантима, морао је да спадне на четврто. (more…)
Аутор Александар Урошевић за блог Записи.Слободна употреба садржаја у складу са BY-CC-SA 3.0 лиценцом.Веза до овог записа (један коментар) [ del.icio.us | Stumble Upon | Digg ] Блогови који су повезани са овим записом на Technorati Архива осталих записа из категорије Живот, Скандал, Филозофија.
Повезани записи Овде је крај пута (6) Одлази (0) Још једно дрво мање (2) Непажња, неодговорност или немар? (10) Погурајмо „Intruder“ да стигне на EMA (5)LUKSEMBURG – Drugi po veličini evropski sud je danas odbio zahtev kompanije Microsoft da se preinači odluka Evropske komisije iz 2004. da je kompanija Microsoft zloupotrebila svoju dominaciju među računarskim operativnim sistemima.
U prvostepenom Evropskom sudu je jutros pročitana presuda pre prepunom sudnicom u kojoj je bilo preko 150 novinara i advokata. Presuda je glasila da Microsoft mora da se povinuje naredbi komisije iz marta 2004. i da plati kaznu od 497.2 miliona EU ili 689.4$.
Ovo je zaista veliki dan i velika pobeda za svet Slobodnog softvera. Posle odbijanja OOXML-a pred ISO-om pre par nedelja ovo je još jedna divna vest.:-)
Više informacija možete naći na:
http://www.iht.com/articles/2007/09/17/business/msft.php
http://www.italy.fsfeurope.org/projects/ms-vs-eu/ms-vs-eu.en.html
LUKSEMBURG – Drugi po veličini evropski sud je danas odbio zahtev kompanije Microsoft da se preinači odluka Evropske komisije iz 2004. da je kompanija Microsoft zloupotrebila svoju dominaciju među računarskim operativnim sistemima.
U prvostepenom Evropskom sudu je jutros pročitana presuda pre prepunom sudnicom u kojoj je bilo preko 150 novinara i advokata. Presuda je glasila da Microsoft mora da se povinuje naredbi komisije iz marta 2004. i da plati kaznu od 497.2 miliona EU ili 689.4$.
Ovo je zaista veliki dan i velika pobeda za svet Slobodnog softvera. Posle odbijanja OOXML-a pred ISO-om pre par nedelja ovo je još jedna divna vest.:-)
Više informacija možete naći na:
http://www.iht.com/articles/2007/09/17/business/msft.php
http://www.italy.fsfeurope.org/projects/ms-vs-eu/ms-vs-eu.en.html
Već neko vreme je OOXML pitanje goruća tema u političkim i ekonomskim krugovima. Kod nas se o tome jako malo priča iako se i naše standardizaciono telo pita tj. ima pravo glasa po tom pitanju. Ovom prilkom vam predstavljam dokument u kom je FSFE postavila 6 pitanja kompaniji Microsoft. Očekujte još dosta materijala na ovu temu narednih dana.
Šest pitanja koja slede se odnose na zahtev da se format ECMA/MS-OOXML prihvati kao IEC/ISO standard. Osim ako nacionalni organi za standardizaciju nemaju definitivne odgovore na svako od ovih pitanja, treba da pred komisijom ISO/IEC odbace pomenuti zahtev i zatraže da Majkrosoft (Microsoft) svoj dosadašnji rad na formatu MS-OOXML ugradi u standard ISO/IEC 26300:2006 (Open Document Format, koji se npr. koristi u kancelarijskom paketu OpenOffice.org).
Ovaj dokument predstavlja siže – više informacije se može pronaći na internetu.
http://www.grokdoc.net/index.php/EOOXML_objections http://www.xmlopen.org/ooxml-wiki/index.php/DIS_29500_Comments http://www.noooxml.org/arguments 1.Nezavisnost od određene aplikacije?Nijedan standard ne sme da zavisi od određenog operativnog sistema, okruženja ili aplikacije. Nezavisnost od određene aplikacije, odn. implementacije je jedno od najvažnijih svojstava bilo kog standarda.
Da li je specifikacija MS-OOXML u potpunosti lišena bilo kakvih referenci na konkretne proizvode bilo kog proizvođača i specifičnih funkcija koje ovi proizvodi uslovljavaju?
2.Podrška za već postojeće otvorene standarde?Gde god je to moguće i izvodljivo, standardi bi trebalo da budu nadogradnja prethodnog rada na standardizaciji, a ne bi trebalo da zavise od vlasničkih tehnologija koje su vezane za pojedine proizvođače.
MS-OOXML prenebregava brojne standarde – npr. MathML i SVG – koje preporučuje W3C, već koristi sopstvene vlasničke formate. Ovakva praksa predstavlja ozbiljan pritisak za sve proizvođače da koriste Majkrosoftovu vlasničku infrastrukturu izgrađenu tokom prethodnih 20 godina kako bi u potpunosti implementirali MS-OOXML. Veliko je pitanje na koji bi način bilo koje treće lice van Majkrosofta uspelo da podjednako dobro implementira standard kao što to može sam Majkrosoft.
Koje prednosti u ovim oblastima pruža prihvatanje vlasničkih formata na račun standardizacije? Gde ostali proizvođači mogu da pronađu konkurentne, kompatibilne i kompletne implementacije za sve platforme kojima će izbeći nedostižno velika ulaganja?
3.Kompatibilnost sa prethodnim standardima za sve proizvođače?Jedna od navodnih glavnih prednosti formata MS-OOXML jeste osobina da omogućava kompatibilnost sa prethodnim standardima, što je navedeno i u Internacionalnoj izjavi za štampu ECMA-e.
Od presudnog je značaja za svaki standard da ga može implementirati bilo koje treće lice bez potrebe za saradnjom sa nekom drugom kompanijom, dodatnim informacijama poverljive prirode, ugovorima ili obeštećenjima. Takođe je veoma bitno ne zahtevati saradnju konkurencije da bi se ostvarila puna interoperabilnost na uporedivom nivou kvaliteta.
Na osnovu postojeće specifikacije formata MS-OOXML, da li je bilo koje treće lice, nezavisno od svog poslovnog modela, bez potrebe za dodatnim informacijama i bez saradnje sa Majkrosoftom, u situaciji da ponudi potpunu kompatibilnost sa prethodnim standardima i prebacivanje dokumenata iz zastarelih formata u MS-OOXML na nivou kvaliteta koji se može uporediti sa onim koji nudi Majkrosoft?
4.Vlasnički dodaci?Vlasnički dodaci vezani za određenu aplikaciju predstavljaju dobro poznatu Majkrosoftovu tehniku kojom zloupotrebljava i kontroliše svoj monopol na tržištu operativnih sistema, i prenosi ga na srodna tržišta. Ova tehnika se nalazi u osnovi nasilničkog ponašanja koje je navelo Evropsku komisiju da presudi protiv Majkrosofta 2004. godine, dok Majkrosoft i dalje odbija da stavi na raspolaganje informacije koje su neophodne za ostvarivanje pune interoperabilnosti.
Imajući u vidu ove razloge, sasvim je razumljivo zašto Otvoreni standardi ne treba da dozvole upotrebu vlasničkih dodataka, i da se u ime Otvorenih standarda ne sme omogućiti upotreba ovakvih tehnika koje za cilj imaju sakaćenje tržišta.
Da li format MS-OOXML dozvoljava vlasničke dodatke? Da li je Majkrosoftova implementacija formata MS-OOXML verna definiciji, odn. ne sadrži nedokumentovane dodatke? Da li postoje mehanizmi za prevenciju takvog nasilničkog ponašanja?
5.Dvostruki standardi?Cilj standardizacije jeste postizanje jedinstvenog standarda, s obzirom na to da višestruki standardi uvek proizvode prepreke za zdravu konkurenciju. Prividna borba oko standarda je u stvari diverzija čiji je cilj da preuzme kontrolu nad određenim segmentima tržišta, kao što su to u prošlosti pokazali brojni primeri.
Već postoji Otvoreni standard za dokumente, naime u pitanju je Open Document Format (ODF) (ISO/IEC 26300:2006). Oba formata, i MS-OOXML i ODF, zasnivaju se na tehnologiji XML, koriste isto tehnološko polazište te, konačno, imaju iste teorijske sposobnosti. Sam Majkrosoft je član grupacije OASIS, organizacije koja je razvila standard ODF i koja je zadužena za njegovo negovanje. Majkrosoft je znao za ova inicijativu, i bio je pozvan da u njoj učestvuje.
Zašto je Majkrosoft odbio da učestvuje u postojećem radu na standardizaciji? Zašto nije svoje predloge dostavio grupaciji OASIS kako bi bili uključeni u ODF?
6.Pravno siguran?Da bi se standard uspešno implementirao, neophodno je svim učesnicima u tržišnoj trci omogućiti zaštitu od sudskog gonjenja. Takva zaštita treba da bude jasno definisana, pouzdana i dovoljno široka da obuhvati sve aktivnosti neophodne da se postigne puna interoperabilnost i omoguće jednake šanse za istinsko nadmetanje na njenoj osnovi.
MS-OOXML prati “pakt o neutuživanju” neobično kompleksne i striktne prirode, umesto klasične patentne licence. S obzirom na kompleksnost dozvole, nije jasno koliko zaštite od sudskog gonjenja može zaista da pruži.
Ovlašan pogled koji bi jedan pravnik bacio na pomenutu dozvolu otkrio bi da ova ne uključuje sve opcione mogućnosti i vlasničke formate bez kojih potpuna implementacija MS-OOXML-a nije moguća. Stoga se može zaključiti da potpunost implementacije formata MS-OOXML nije zagarantovana svima koji žele da dotičnu implementaciju upotrebe, a čak i osnovne komponente ostaju pod znakom pitanja.
Da li je vaše nacionalno telo za standardizaciju uradilo sopstvenu, nezavisnu pravnu analizu o egzaktnoj prirodi dozvole za korišćenje, kojom bi se nedvosmisleno potvrdilo da dozvola zaista pokriva čitav spektar mogućih implementacija formata MS-OOXML?
Na sva ovde postavljena pitanja bi trebalo da odgovore daju nacionalni organi za standardizaciju kroz nezavisne odbore i mišljenja stručnjaka, a nikako ne Majkrosoft i njegovi poslovni partneri koji u vezi sa ovim problemom imaju direktan sukob interesa.
Ukoliko se na svako od ovih pitanja ne može uspešno odgovoriti, nacionalno telo za standardizaciju bi trebalo da glasa protiv predloženog standarda u ISO/IEC.
For my English speaking friends, please take a look at this site: http://www.fsfeurope.org/documents/msooxml-questions.en.html
Već neko vreme je OOXML pitanje goruća tema u političkim i ekonomskim krugovima. Kod nas se o tome jako malo priča iako se i naše standardizaciono telo pita tj. ima pravo glasa po tom pitanju. Ovom prilkom vam predstavljam dokument u kom je FSFE postavila 6 pitanja kompaniji Microsoft. Očekujte još dosta materijala na ovu temu narednih dana.
Šest pitanja koja slede se odnose na zahtev da se format ECMA/MS-OOXML prihvati kao IEC/ISO standard. Osim ako nacionalni organi za standardizaciju nemaju definitivne odgovore na svako od ovih pitanja, treba da pred komisijom ISO/IEC odbace pomenuti zahtev i zatraže da Majkrosoft (Microsoft) svoj dosadašnji rad na formatu MS-OOXML ugradi u standard ISO/IEC 26300:2006 (Open Document Format, koji se npr. koristi u kancelarijskom paketu OpenOffice.org).
Ovaj dokument predstavlja siže – više informacije se može pronaći na internetu.
http://www.grokdoc.net/index.php/EOOXML_objections http://www.xmlopen.org/ooxml-wiki/index.php/DIS_29500_Comments http://www.noooxml.org/arguments 1.Nezavisnost od određene aplikacije?Nijedan standard ne sme da zavisi od određenog operativnog sistema, okruženja ili aplikacije. Nezavisnost od određene aplikacije, odn. implementacije je jedno od najvažnijih svojstava bilo kog standarda.
Da li je specifikacija MS-OOXML u potpunosti lišena bilo kakvih referenci na konkretne proizvode bilo kog proizvođača i specifičnih funkcija koje ovi proizvodi uslovljavaju?
2.Podrška za već postojeće otvorene standarde?Gde god je to moguće i izvodljivo, standardi bi trebalo da budu nadogradnja prethodnog rada na standardizaciji, a ne bi trebalo da zavise od vlasničkih tehnologija koje su vezane za pojedine proizvođače.
MS-OOXML prenebregava brojne standarde – npr. MathML i SVG – koje preporučuje W3C, već koristi sopstvene vlasničke formate. Ovakva praksa predstavlja ozbiljan pritisak za sve proizvođače da koriste Majkrosoftovu vlasničku infrastrukturu izgrađenu tokom prethodnih 20 godina kako bi u potpunosti implementirali MS-OOXML. Veliko je pitanje na koji bi način bilo koje treće lice van Majkrosofta uspelo da podjednako dobro implementira standard kao što to može sam Majkrosoft.
Koje prednosti u ovim oblastima pruža prihvatanje vlasničkih formata na račun standardizacije? Gde ostali proizvođači mogu da pronađu konkurentne, kompatibilne i kompletne implementacije za sve platforme kojima će izbeći nedostižno velika ulaganja?
3.Kompatibilnost sa prethodnim standardima za sve proizvođače?Jedna od navodnih glavnih prednosti formata MS-OOXML jeste osobina da omogućava kompatibilnost sa prethodnim standardima, što je navedeno i u Internacionalnoj izjavi za štampu ECMA-e.
Od presudnog je značaja za svaki standard da ga može implementirati bilo koje treće lice bez potrebe za saradnjom sa nekom drugom kompanijom, dodatnim informacijama poverljive prirode, ugovorima ili obeštećenjima. Takođe je veoma bitno ne zahtevati saradnju konkurencije da bi se ostvarila puna interoperabilnost na uporedivom nivou kvaliteta.
Na osnovu postojeće specifikacije formata MS-OOXML, da li je bilo koje treće lice, nezavisno od svog poslovnog modela, bez potrebe za dodatnim informacijama i bez saradnje sa Majkrosoftom, u situaciji da ponudi potpunu kompatibilnost sa prethodnim standardima i prebacivanje dokumenata iz zastarelih formata u MS-OOXML na nivou kvaliteta koji se može uporediti sa onim koji nudi Majkrosoft?
4.Vlasnički dodaci?Vlasnički dodaci vezani za određenu aplikaciju predstavljaju dobro poznatu Majkrosoftovu tehniku kojom zloupotrebljava i kontroliše svoj monopol na tržištu operativnih sistema, i prenosi ga na srodna tržišta. Ova tehnika se nalazi u osnovi nasilničkog ponašanja koje je navelo Evropsku komisiju da presudi protiv Majkrosofta 2004. godine, dok Majkrosoft i dalje odbija da stavi na raspolaganje informacije koje su neophodne za ostvarivanje pune interoperabilnosti.
Imajući u vidu ove razloge, sasvim je razumljivo zašto Otvoreni standardi ne treba da dozvole upotrebu vlasničkih dodataka, i da se u ime Otvorenih standarda ne sme omogućiti upotreba ovakvih tehnika koje za cilj imaju sakaćenje tržišta.
Da li format MS-OOXML dozvoljava vlasničke dodatke? Da li je Majkrosoftova implementacija formata MS-OOXML verna definiciji, odn. ne sadrži nedokumentovane dodatke? Da li postoje mehanizmi za prevenciju takvog nasilničkog ponašanja?
5.Dvostruki standardi?Cilj standardizacije jeste postizanje jedinstvenog standarda, s obzirom na to da višestruki standardi uvek proizvode prepreke za zdravu konkurenciju. Prividna borba oko standarda je u stvari diverzija čiji je cilj da preuzme kontrolu nad određenim segmentima tržišta, kao što su to u prošlosti pokazali brojni primeri.
Već postoji Otvoreni standard za dokumente, naime u pitanju je Open Document Format (ODF) (ISO/IEC 26300:2006). Oba formata, i MS-OOXML i ODF, zasnivaju se na tehnologiji XML, koriste isto tehnološko polazište te, konačno, imaju iste teorijske sposobnosti. Sam Majkrosoft je član grupacije OASIS, organizacije koja je razvila standard ODF i koja je zadužena za njegovo negovanje. Majkrosoft je znao za ova inicijativu, i bio je pozvan da u njoj učestvuje.
Zašto je Majkrosoft odbio da učestvuje u postojećem radu na standardizaciji? Zašto nije svoje predloge dostavio grupaciji OASIS kako bi bili uključeni u ODF?
6.Pravno siguran?Da bi se standard uspešno implementirao, neophodno je svim učesnicima u tržišnoj trci omogućiti zaštitu od sudskog gonjenja. Takva zaštita treba da bude jasno definisana, pouzdana i dovoljno široka da obuhvati sve aktivnosti neophodne da se postigne puna interoperabilnost i omoguće jednake šanse za istinsko nadmetanje na njenoj osnovi.
MS-OOXML prati “pakt o neutuživanju” neobično kompleksne i striktne prirode, umesto klasične patentne licence. S obzirom na kompleksnost dozvole, nije jasno koliko zaštite od sudskog gonjenja može zaista da pruži.
Ovlašan pogled koji bi jedan pravnik bacio na pomenutu dozvolu otkrio bi da ova ne uključuje sve opcione mogućnosti i vlasničke formate bez kojih potpuna implementacija MS-OOXML-a nije moguća. Stoga se može zaključiti da potpunost implementacije formata MS-OOXML nije zagarantovana svima koji žele da dotičnu implementaciju upotrebe, a čak i osnovne komponente ostaju pod znakom pitanja.
Da li je vaše nacionalno telo za standardizaciju uradilo sopstvenu, nezavisnu pravnu analizu o egzaktnoj prirodi dozvole za korišćenje, kojom bi se nedvosmisleno potvrdilo da dozvola zaista pokriva čitav spektar mogućih implementacija formata MS-OOXML?
Na sva ovde postavljena pitanja bi trebalo da odgovore daju nacionalni organi za standardizaciju kroz nezavisne odbore i mišljenja stručnjaka, a nikako ne Majkrosoft i njegovi poslovni partneri koji u vezi sa ovim problemom imaju direktan sukob interesa.
Ukoliko se na svako od ovih pitanja ne može uspešno odgovoriti, nacionalno telo za standardizaciju bi trebalo da glasa protiv predloženog standarda u ISO/IEC.
For my English speaking friends, please take a look at this site: http://www.fsfeurope.org/documents/msooxml-questions.en.html
Ako ste detinjstvo proveli uz video igre a posebno video igre na konzolama tipa Sega Genesis ili Nintendo onda vam je izraz “vezani udarac” itekako poznat. Ništa kao stari dobri vezani udarci u Mortal Kombat 3. Čemu ovakav uvod u priču? Poslednjih 7 dana je okarakterisano “vezanim udarcima” od strane FSFE. Pre svega 13.07. postajem član Fellowship of FSFE. Juče je stigla i čuvena smart kartica. 17.07. Georg Greve me obaveštava da je moja aplikacija za članstvo u FSFE European Core Team i zvanično prihvaćena te da sam, pored mog prijatelja Ivana Jelića, postao sada i ja deo “srži” FSF u Evropi. I konačno danas dobijam obaveštenje od Shane Coughlana da počinju moje pravničke noćne more u FSFE – primljen sam u Freedom Task Force tim – deo FSFE koji se bavi ponajviše kršenjem GPL-a. A sada…osmeh na lice i u nove avanture. Bliži se WIPO. A do tada treba uraditi puno toga unutar FSFE.
Ako ste detinjstvo proveli uz video igre a posebno video igre na konzolama tipa Sega Genesis ili Nintendo onda vam je izraz “vezani udarac” itekako poznat. Ništa kao stari dobri vezani udarci u Mortal Kombat 3. Čemu ovakav uvod u priču? Poslednjih 7 dana je okarakterisano “vezanim udarcima” od strane FSFE. Pre svega 13.07. postajem član Fellowship of FSFE. Juče je stigla i čuvena smart kartica. 17.07. Georg Greve me obaveštava da je moja aplikacija za članstvo u FSFE European Core Team i zvanično prihvaćena te da sam, pored mog prijatelja Ivana Jelića, postao sada i ja deo “srži” FSF u Evropi. I konačno danas dobijam obaveštenje od Shane Coughlana da počinju moje pravničke noćne more u FSFE – primljen sam u Freedom Task Force tim – deo FSFE koji se bavi ponajviše kršenjem GPL-a. A sada…osmeh na lice i u nove avanture. Bliži se WIPO. A do tada treba uraditi puno toga unutar FSFE.
After almost 12h of sleeping I may say I’m feeling great. IGF has been a really precious experience and a chance to meet some very interesting people. Main subject of our rather small meeting was “Open standards”. The full review must wait till I get the full list of participants of IGF. Just for the record, there were representatives of Sun Microsystems, W3C, IPJustice, OSI, CTech, Chile, Pakistan, BSA..etc. We had a really nice day of talks on Open standards and making decisions on IGF’s big meeting in Rio De Janeiro in November…which I hope to attend.:-)
To be honest, the real talks were done in between regular ones – during coffee and lunch breaks. Those were the moments I’ve spent going around, talking to all the people and getting to know my “friends and foes”. Had really nice conversation with representative of Pakistan on Free Software. It was a really nice chance for me to advocate FSFE and Free Software as whole. He was quite interested in it and we spent quite some time discussing. I also got a chance to chit-chat with Susy Struble from Sun Microsystems which was really valuable thing as Georg Greve, president of FSFE , told me afterwards. I also had an opportunity to have a very nice conversation with Robin D. Gross founder and Executive Director of IP Justice an international civil liberties organization that promotes balanced intellectual property law and protects freedom of expression.
The day ended in a pub in center of Geneva. Georg and I weren’t able to make it to dinner sponsored by Sun Microsystems so some of the guys at meeting decided to spend some time with us in the pub. This meant having some quality time with very important people…and as Georg stated, that doesn’t happen very often on such events…I was lucky:-)
That’s it for now…more to come when I get back to Belgrade on Thursday. I’ve notice quite an increase of visitors to my site…almost 1500 in the last 3 days. Very nice. Some of you asked on IM if I made some photos. Sure I did..a lot of photos. Alas, my mind is very lost lately thus I forgot USB cable for my camera…you will have to wait till I get back home.
After almost 12h of sleeping I may say I’m feeling great. IGF has been a really precious experience and a chance to meet some very interesting people. Main subject of our rather small meeting was “Open standards”. The full review must wait till I get the full list of participants of IGF. Just for the record, there were representatives of Sun Microsystems, W3C, IPJustice, OSI, CTech, Chile, Pakistan, BSA..etc. We had a really nice day of talks on Open standards and making decisions on IGF’s big meeting in Rio De Janeiro in November…which I hope to attend.:-)
To be honest, the real talks were done in between regular ones – during coffee and lunch breaks. Those were the moments I’ve spent going around, talking to all the people and getting to know my “friends and foes”. Had really nice conversation with representative of Pakistan on Free Software. It was a really nice chance for me to advocate FSFE and Free Software as whole. He was quite interested in it and we spent quite some time discussing. I also got a chance to chit-chat with Susy Struble from Sun Microsystems which was really valuable thing as Georg Greve, president of FSFE , told me afterwards. I also had an opportunity to have a very nice conversation with Robin D. Gross founder and Executive Director of IP Justice an international civil liberties organization that promotes balanced intellectual property law and protects freedom of expression.
The day ended in a pub in center of Geneva. Georg and I weren’t able to make it to dinner sponsored by Sun Microsystems so some of the guys at meeting decided to spend some time with us in the pub. This meant having some quality time with very important people…and as Georg stated, that doesn’t happen very often on such events…I was lucky:-)
That’s it for now…more to come when I get back to Belgrade on Thursday. I’ve notice quite an increase of visitors to my site…almost 1500 in the last 3 days. Very nice. Some of you asked on IM if I made some photos. Sure I did..a lot of photos. Alas, my mind is very lost lately thus I forgot USB cable for my camera…you will have to wait till I get back home.
It has been one hell of a day. And a very great day indeed. I need to sort out my impressions on all the people I’ve met during the day…and I’m now totally wasted so I’ll hit the bed..expect detailed info in the morning.
It has been one hell of a day. And a very great day indeed. I need to sort out my impressions on all the people I’ve met during the day…and I’m now totally wasted so I’ll hit the bed..expect detailed info in the morning.
Just a short post..I’m here! Zürich.:) Typing from the FSFE office. All is cool..thou I’m too tired (3h of sleep in the last 48h) to notice all the beauty of the city. More to come later…now I need to sleep..and eat.:)
Just a short post..I’m here! Zürich.:) Typing from the FSFE office. All is cool..thou I’m too tired (3h of sleep in the last 48h) to notice all the beauty of the city. More to come later…now I need to sleep..and eat.:)
In about 6h I’ll be heading to airport and to Switzerland, UN and FSFE. Quite a few of my friends from abroad asked me to keep my future “UN posts” in English so that they may keep track of all the cool things that are to happen in Geneva. So it shall be done.:-) Expect my first UN reports on Monday. I’ll be in Zürich till then so I’ll be just writing about the good time in the HQ of FSFE.
May the Source be with you!:-)
In about 6h I’ll be heading to airport and to Switzerland, UN and FSFE. Quite a few of my friends from abroad asked me to keep my future “UN posts” in English so that they may keep track of all the cool things that are to happen in Geneva. So it shall be done.:-) Expect my first UN reports on Monday. I’ll be in Zürich till then so I’ll be just writing about the good time in the HQ of FSFE.
May the Source be with you!:-)
NO PASARAN
OVO JE MOJ MAIL UPUCEN NJIMA
Postovani Starkovci I “pojedinci” .
Mozda ce Vas zacuditi naslov, ali sam resio da protestvujem I da povedem mini kampanju protiv neodgovornog pojedinca koji je resio da promeni ime jednog od najboljih proizvoda koje imate, I koji ujedno ima I ova zemlja. Naravno radi se o Cokoladnim Bananicama.
Necu Vam reci da od malena kako udjem u radnju prvo sto potrazim je Cokoladna Bananica, ne secam se da sam kreno na put bez jedno 10 Cokoladnih Bananica, ujutru uz cigare I burek kupim I koju Cokoladnu Bananicu ..
U mojoj familiji smo generacijski kupovali Cokoladne Bananice, sa svim devojkama sa kojima sam izlazio jeo sam Cokoladne Bananice, Sada moja supruga I moj sin jedu Cokoladne Bananice. U drustvu se uvek nadje koja Cokoladna Bananica
Kad izlazim iz zemlje I ulazim u avion ja nosim Cokoladne Bananice. kada me put povede u neku bivsu Yugoslovensku republiku ja im mamim “penu na usnama”kad pred njima pojedem Cokoladnu Bananicu (ne nudim ih , cicija sam, pa sta .)
I sad imate nekog genijalnog pojedinca iz marketinga koji je resio da promeni ime Cokoladnoj Bananici.. moz’ misliti . Sto ne promeni ime sebi, psu.. (ne bih da idem bas licno)? Koliko blesav I koliko marketinski neobrazovan mora covek biti I krenuti u jednu takvu kampanju ?
Mozda je pojedinac hteo da digne malo brend tako sto ce pricom o promeni imena dici brend iako nema nameru da menja ime, to bi bilo strasno , jer bi time pokazao da kompanija ima krajnje prezriv pogleda na potrosace I tretira ih kao ovce..
Nije on sam kriv, kolektivno ste krivi.. pa zar niko zdravog razuma nije digao glas protiv toga ? Zar nemate nikoga ko se iole razume u marketing ? Da necete mozda sutra SMOKI da nazovete FLIPS Huh Danas cu ovaj mail zajedno sa Vasim mailovima krenuti da sirim po internetu,sa molbom da se ljudi ukljuce u akciju.
Ocekujem Vasu reakciju najkasnije 30 aprila 2007 , znaci posle praznika.
Ukoliko ne dodje do reakcije, ili dodje do nekog zavlacenja tipa razmotricemo.. , kampanju cu dici na visi nivo tako sto cu upotrebiti “spam mail baze” , obavestiti sve novine (licnim kontaktom I emailovima), I podici sajt podrske Cokoladanim Bananicama.
Ustvari taj “pojedinac” ne jede Cokoladne Bananice, nikada ih nije jeo, odrastao je na TWIX-u MARS-u M&M-u, misli da su Cokoladne Bananice stetne za zube, liniju ili sta vec. I iz dubine duse ih prezire. Mislim da bih mogao da vam sklopim psiholoski profil tog FANCI pojedinca . Neka on svoje fore prodaje Evropi na koju se stalno poziva I koja mu je uzor..
Cokoladna Bananica moze da stane pored Ajvara, Tursije, Kajmaka, Sljivovice,
Kneza Milosa I da je ne bude stid..
Ustvari mozda je za njega I za Vas najbolje da “pojedinac” predje u mesnopreradjivacku industriju ..za drugo nije.
S postovanjem,
+Nikola Sijan
P.s. Ovo je vrsta gradjanskog protesta.. pravno ne mozete nista .. vec sam se raspitao . emailovi su vam javno ostavljeni na sajtu .
NO PASARAN
++++++++++++++++++++++++++++++++++
Postavljeno u znak podrške akciji…ukoliko dotični Nikola pročita ovo ili ako neko ko pročita ovo poznaje dotičnog neka mu kaže da mi se javi…vrlo rado ću mu pomoći oko sajta i ustupiti potreban prostor na svom serveru.:)
NO PASARAN
OVO JE MOJ MAIL UPUCEN NJIMA
Postovani Starkovci I “pojedinci” .
Mozda ce Vas zacuditi naslov, ali sam resio da protestvujem I da povedem mini kampanju protiv neodgovornog pojedinca koji je resio da promeni ime jednog od najboljih proizvoda koje imate, I koji ujedno ima I ova zemlja. Naravno radi se o Cokoladnim Bananicama.
Necu Vam reci da od malena kako udjem u radnju prvo sto potrazim je Cokoladna Bananica, ne secam se da sam kreno na put bez jedno 10 Cokoladnih Bananica, ujutru uz cigare I burek kupim I koju Cokoladnu Bananicu ..
U mojoj familiji smo generacijski kupovali Cokoladne Bananice, sa svim devojkama sa kojima sam izlazio jeo sam Cokoladne Bananice, Sada moja supruga I moj sin jedu Cokoladne Bananice. U drustvu se uvek nadje koja Cokoladna Bananica
Kad izlazim iz zemlje I ulazim u avion ja nosim Cokoladne Bananice. kada me put povede u neku bivsu Yugoslovensku republiku ja im mamim “penu na usnama”kad pred njima pojedem Cokoladnu Bananicu (ne nudim ih , cicija sam, pa sta .)
I sad imate nekog genijalnog pojedinca iz marketinga koji je resio da promeni ime Cokoladnoj Bananici.. moz’ misliti . Sto ne promeni ime sebi, psu.. (ne bih da idem bas licno)? Koliko blesav I koliko marketinski neobrazovan mora covek biti I krenuti u jednu takvu kampanju ?
Mozda je pojedinac hteo da digne malo brend tako sto ce pricom o promeni imena dici brend iako nema nameru da menja ime, to bi bilo strasno , jer bi time pokazao da kompanija ima krajnje prezriv pogleda na potrosace I tretira ih kao ovce..
Nije on sam kriv, kolektivno ste krivi.. pa zar niko zdravog razuma nije digao glas protiv toga ? Zar nemate nikoga ko se iole razume u marketing ? Da necete mozda sutra SMOKI da nazovete FLIPS Huh Danas cu ovaj mail zajedno sa Vasim mailovima krenuti da sirim po internetu,sa molbom da se ljudi ukljuce u akciju.
Ocekujem Vasu reakciju najkasnije 30 aprila 2007 , znaci posle praznika.
Ukoliko ne dodje do reakcije, ili dodje do nekog zavlacenja tipa razmotricemo.. , kampanju cu dici na visi nivo tako sto cu upotrebiti “spam mail baze” , obavestiti sve novine (licnim kontaktom I emailovima), I podici sajt podrske Cokoladanim Bananicama.
Ustvari taj “pojedinac” ne jede Cokoladne Bananice, nikada ih nije jeo, odrastao je na TWIX-u MARS-u M&M-u, misli da su Cokoladne Bananice stetne za zube, liniju ili sta vec. I iz dubine duse ih prezire. Mislim da bih mogao da vam sklopim psiholoski profil tog FANCI pojedinca . Neka on svoje fore prodaje Evropi na koju se stalno poziva I koja mu je uzor..
Cokoladna Bananica moze da stane pored Ajvara, Tursije, Kajmaka, Sljivovice,
Kneza Milosa I da je ne bude stid..
Ustvari mozda je za njega I za Vas najbolje da “pojedinac” predje u mesnopreradjivacku industriju ..za drugo nije.
S postovanjem,
+Nikola Sijan
P.s. Ovo je vrsta gradjanskog protesta.. pravno ne mozete nista .. vec sam se raspitao . emailovi su vam javno ostavljeni na sajtu .
NO PASARAN
++++++++++++++++++++++++++++++++++
Postavljeno u znak podrške akciji…ukoliko dotični Nikola pročita ovo ili ako neko ko pročita ovo poznaje dotičnog neka mu kaže da mi se javi…vrlo rado ću mu pomoći oko sajta i ustupiti potreban prostor na svom serveru.:)
Прије пар дана добио сам линк на сајт новина Курир са занимљивим текстом како је домаћа козметичка кућа Стеван Стил на ознакама својих производа Косово и Метохију не само издвојила из Србије, већ га ставила у сусједну Албанију. Како кажу, морају да напишу ознаку AL поред увозника за Косово и Метохију да би могли тамо да продају своје производе.
Јутрос, непријатно изненађење и на кутији кекса Соко Штарка, и овај домаћи произвођач одлучио да поред имена увозника за Косово стави међународну ознаку Албаније. Да не буде забуне, то није ознака језика, већ земље, пошто је изнад тога ознака BIH, а такав језик не постоји.
Надам се да ће тржишна инспекција урадити нешто поводом овога. А ако не, увијек остаје реакција јавности која такве бизнисмене може научити да бизнис некада није на првом мјесту. Засигурно овакве производе нећу куповати, као ни било који други који прејудицира издвајање Косова и Метохије из Србије. А не сумњам да их има још.
belgrade, food, kosovo, marketing, politics, serbia