U prethodnom postu sam pokušala da dam odgovor na pitanje da li transkribovati strana imena prilikom prevođenja teksta na srpski jezik ili ne. Za one koji se ipak odluče da u svom prevodu upotrebe transkribovan, tj. prilagođen oblik stranog imena, detaljna pravila za transkripciju stranih imena iz različitih jezika će sigurno biti od koristi.
Архива за 'transkripcija' категорију
Pretpostavljam da onima koji počinju da se bave prevođenjem pitanje „Šta raditi sa stranim imenima?“ to jest „Transkribovati ili ne?“ stvara priličnu zbrku u glavi. To je bar bio moj slučaj. Razne diskusije i predlozi po forumima nisu pomogli. Zbrka je bila još veća. A onda sam odlučila da ne komplikujem suviše. Od tada se trudim da poštujem pravila navedena u Pravopisu srpskog jezika kad god je to moguće:
Pravopis srpskog jezika dozvoljava dva načina pisanja stranih imena:
Prilagođeno pisanje – transkripcija koje se može primeniti i u ćirilici i u latinici (Мајкл, Џорџ, Majkl, Džordž) Izvorno pisanje koje se može primeniti u latinici (Michael, George). Samo u izuzetnim slučajevima može se primeniti i u ćirilici.Što se tiče padežnih nastavaka pravilo je sledeće:
Prilagođeno pisanje I u ćirilici i u latinici padežni nastavci se dodaju bez crtice (Џорџова кућа, Мајклов аутомобил, Džordžova kuća, Majklov automobil). Izvorno pisanjе Padežni nastavci se dodaju bez crtice (Georgeova supruga, Michaelovi prijatelji). U izuzetnim slučajevima kada se izvorno pisanje koristi u ćirilici padežni nastavci se dodaju sa crticom (George-ов бицикл, Michael-ове књиге).Ako niste sigurni kako da pravilno „prilagodite pisanje“ to jest da izvršite transkripciju imena može vam pomoći Transkripcioni rečnik engleskih imena, autora Tvrtka Prćića, izdavač Prometej, Novi Sad , a detaljna pravila za transkripciju se takođe mogu naći i u Pravopisu srpskog jezika, autori Pešikan, Jerković, Pižurica, u izdanju Matice srpske.
E sad, što se tiče izuzetnih slučajeva vezanih za ćirilično pisanje stranih imena u izvornom obliku, ja nisam baš uvek sigurna koji su to slučajevi pa se trudim da u ćirilici strano ime uvek pišem transkribovano. Prilikom prvog spominjanja imena u zagradi obavezno stavim izvorni oblik imena i smatram da sam tako rešila problem. Isti princip koristim i ako pišem latiničnim pismom. Umesto zagrade može da se upotrebi i fusnota što mi ponekad deluje profesionalnije, ali možda je to samo moj utisak. Većinu ljudi mrzi da čitaju fusnote (i mene ponekad, moram priznati).
Ne mogu da kažem da je to definitivno najbolje rešenje, ali gledano iz ugla jednog prevodioca, mislim da je najelegantnije. Ne samo da zadovoljava pravopisna pravila, nego i potrebu čitaoca da bude upoznat sa izvornim oblikom nečijeg imena, ali i sa načinom na koji se to ime izgovara u srpskom jeziku (koji je, uzgred, najčešće veoma sličan načinu na koji se izgovara i u izvornom jeziku).
Napravio sam malo unapređenje SrbTransLatin dodatka za Wordpress. Uklonjeni su dosadašnji vidžeti za prikaz izbora pisma i zamenjeni jednim, tako da se sada način prikaza izbora pisma može podesiti u podešavanjima dodatka.
Instalacija preko prethodne verzije je jednostavna. Novu verziju samo iskopirajte preko postojeće. Izgubiće se vidžet za izbor pisma pa treba d aga ponovo postavite na željeno mesto.
U podešavanjima dodata (Podešavanja / SrbTransLat) pojviće se nova opcija za izbor tipa vidžeta.
Novu verziju možete preuzeti sa: srb-trans-latin-most-recent.zip (14) - 7.83 KB
Previous in seriesJedan od uslova da bih postavio svoj blog je bio taj da mogu da ravnopravno koristim latinicu i ćirilicu. Pregledavši bazu dodataka za Vordpres nisam baš naišao na dobru podršku. Probao sam da kombinujem nekoliko postojećih rešenja, ali je to i pored dosta mojih izmena radilo polovično. S obzirom da preterano vodim računa o detaljima, probao sam da napravim dodatak za Vordpres koji će me zadovoljiti, i moram priznati prilično sam zadovoljan.
SrbTransLatin obezbeđuje podršku za ravnopravno korišćenje latinice i ćirilice na Vordpres sajtu. Sav ćirilični sadržaj se vrlo lako može korinicima prikazati u latinično verziji. To znači da možete pisati svoj blog i prikazati ga posetiocima potpuno istovetnog sa mogućnošću da oni biraju da li žele da čitaju ćirilicu ili latinicu. Postoji mogućnost da neke delove ćiriličnog unosa označite tako da ostanu ćirilični čak iako se sajt korisniku prikazuje latinicom.
Podržano je preslovljavanje naslova, permalinkova, sadržaja članaka, RSS fidova i svog drugog sadržaja. Izabrano pismo se prenosi između stranica u okviru bloga kros URL tako da korisnik samo jednom izabere pismo i nadalje sav sadržaj vidi tim izabranim pismom.
Administratoru je omogućeno da kroz podešavanja podesi neke parametre kao što je, na primer, da li će se kao podrazumevano pismo koristiti ćirilica ili latinica. Ovo je naročito zanimljivo za blogove koji su više tehničke prirode, jer mnogim posetiocima više pogoduje latinična verzija, ali je omogućeno da postoji i ćirilična.
SrbTransLatin ne zahteva ništa posebno. Oslanja se na Vordpres verzije 2.6.x (trebalo bi da radi i na 2.5.x) preveden na srpski jezik (prevod koji može da se preuzme sa Vordpres sajta je ćiriličan).
Aktuelna verzija dodatka SrbTransLatin je 0.11. Još uvek je u beta fazi, ali je potpuno funkcionalna.
Više informacija u uputstva za korišćenje ovog dodatka možete pogledate na http://pedja.supurovic.net/srbtranslatin/