Архива за 'Univerzum' категорију

Anketa: Da li je čovek sleteo na Mesec?

July 18, 2009
Pre tačno 40. godina Apolo 11 odvezao je kosmonaute do površine Meseca. Dana 20. jula 1969. godine Nil Armstrong bio je prvi čovek koji je hodao površinom nekog drugog “sveta”. Činjenica je mnogo, ali još uvek ima onih koji smatraju da je to “najveća laž u istoriji”. Šta Vi mislite? Related posts:Microsoft anketaSnimljena mesta gde je Apolo [...] Related posts:Microsoft anketaSnimljena mesta gde je Apolo sleteo na MesecJelena Karleusa – Tihi Ubica

Snimljena mesta gde je Apolo sleteo na Mesec

July 18, 2009
Dok svi pričaju od misiji šatla Endeavour ka ISS i obeležavanju 40. godišnjice sletanja čoveka na Mesec. NASA ne gubi vreme i radi dalje. Posle mnogo godina stigle su i fotografije koje su svi čekali. Kamere LRO-a (Lunar Reconnaissance Orbiter) poslale su snimke lokacije gde su sletali lenderi Apola 11, 14, 15, 16 i 17. LRO [...] Related posts:Apolo 11: 40 godina kasnijeKosmologija kroz vekoveZašto Star Trek ne koristi Windows

Ajnštajn u Beogradu – Kako je nastala teorija relativnosti?

July 17, 2009
Objašnjenje je jednostavno: Izvor: Blic Strip. Related posts:Opsta teorija relativnostiSpecijalna teorija relativnostiUskrs – kako se odredjuje datum Related posts:Opsta teorija relativnostiSpecijalna teorija relativnostiUskrs – kako se odredjuje datum

Zen i fizika 9: Vreme u vodi

July 17, 2009
This entry is part 9 of 10 in the series Zen i fizikaSozan: Gospodine Fergson, planina se može u more pretvoriti, ali reči ničiji um ne mogu otvoriti. novinar: Još jedna priča o nedovoljnosti reči; zaboravljate da sam ja novinar, i da sam je dobro osetio i na svojoj koži. No, nismo završili prethodnu temu; ako je [...] Related posts:Gravitacija i vremeKako je ukroćeno vreme?Ispitni rok i putovanje kroz vreme

Apolo 11: 40 godina kasnije

July 15, 2009
Pre 40 godina, 16. jula 1969. godine u 9:32h po lokalnom vremenu (13:32 po Griniču), iz Kennedy Space Center-a lansirana je raketa nosač Saturn V. Na vrhu te rakete nalazio se Apolo 11, a u njemu su sedeli: Nil Armstrong (komandant misije), Michael Collins (pilot komandnog modula) i Edwin Eugene ‘Buzz’ Aldrin (pilot Lunarnog modula). Apollo [...] Related posts:5. oktobar – Osam godina kasnijeSta je bilo kasnije?Cernobilj – 22 godine kasnije

Algoritam MythBusters-a

July 8, 2009
This entry is part 4 of 4 in the series Fenomen "Razbijača mitova"Vidim da su Zoranovi tekstovi o fenomenu “Razbijača mitova” privukli dosta pažnje. Specifičan način rada Mythbastersa je često teško razumeti, a ponekad su i potpuno nepredvidljivi. Ipak, neka pravila se poštuju iz epizode u epizodu. Algoritam razbijanja mitova (”pozajmljeno” od @BadAstronomer): Related posts:Fenomen „Razbijača mitova“Fenomen [...] Related posts:Fenomen „Razbijača mitova“Fenomen „Razbijača mitova“ (II deo)Ispitni rok i putovanje kroz vreme

Fenomen „Razbijača mitova“ (III deo)

July 7, 2009
This entry is part 3 of 3 in the series Fenomen "Razbijača mitova"Materijal i oprema Dok testiraju različite mitove, MythBusters redovno koriste određene materijale i opremu zbog njihove izdržljivosti, univerzalnosti i koristi u simulaciji. U tu opremu i materijale ubraja se: Balistički gel koriste mnoge fabrike za proveru performansi vatrenog oružja, s obzirom da su mu [...] Related posts:Fenomen „Razbijača mitova“ (II deo)Fenomen „Razbijača mitova“Zašto je nebo plavo?

Fenomen „Razbijača mitova“ (II deo)

July 7, 2009
This entry is part 2 of 3 in the series Fenomen "Razbijača mitova"2.1 Metodologija istraživanja Razbijači mitova tipično testiraju mitove prateći dva koraka procesa. U ranijim epizodama, koraci su opisani kao “ponoviti okolnosti, zatim ponoviti rezultate” od strane Adama. Ovo znači da prvi tim pokušava da rekreira okolnosti koje mit zahteva, da bi videli da li [...] Related posts:Fenomen „Razbijača mitova“Fenomen „Razbijača mitova“ (III deo)Paradoks – prvi deo

Fenomen „Razbijača mitova“

July 7, 2009
Na televiziji danas možemo gledati puno emisija čiji producenti i voditelji tvrde da su tu radi popularizacije nauke. Na žalost većina tih emisija nisu ništa drugo nego obično đubre, jer ne pokazuju pravi smisao nauke. Jedna od retkih emisija koju vredi gledati, a koja je zaista tu radi popularizacije nauke i to jedan nov, zanimljiv [...] Related posts:Zašto je nebo plavo?Vanzemaljci na RTS-uZen i fizika VI – Paradoks ponovo

Veliko otkriće prof. dr Miroslava Filipovića i njegovog tima

July 7, 2009
Tekst preuzet iz Astronomskog magazina: Super planetarne magline u susednim galaksijama, u Magelanovim oblacima, svetlije i od rođaka iz Mlečnog puta Tim naučnika iz Australije i SAD, na čelu sa profesorom dr Miroslavom Filipovićem (inače iz Beograda) sa Univerziteta Zapadi Sidnej otkrio je novu klasu nebeskih objekata u susednim patuljastim galaksijama Magelanovim oblacima (Malom i Velikom). Oni [...] Related posts:Veliko ili malo… ? :)M17 – Omega (Potkovica)M20 – Trifid nebula

Stephen Hawking – Ni bespomoćnijeg čoveka, ni blistavijeg mislioca

July 5, 2009
Autor: Bojana Zajić, Gimnazija Kruševac Rano detinjstvo Stephena Hawkinga Stephen Hawking rođen je 8. januara 1942. godine, tačno 300 godina posle smrti Galileja. Odrastao je u Sent Albaniju. Bio je jako nestašan i radoznao. Pravio je vatromete i pokušavao da napravi računar prespajajući žice radija i televizora. Još kao dečak nije hteo da bude kao ostali. Izdvojio se [...] Related posts:Željko Kovačević: Otkrijmo svemirFizika ili naucna fantastikaPredavanje: Mini crne rupe u CERN-u

Zen i fizika 8: Tišina

July 2, 2009
This entry is part 8 of 8 in the series Zen i fizikaU prethodnom nastavku sam pomenuo tri jezika: reči, ćutanje(tišina) i delanje, a evo kako to izgleda na jednom klasičnom primeru: „ Hjakudžo je jednom prilikom poželeo da odabere učitelja za novi manastir. Pozvao je sve kaluđere i rekao im da će to mesto dobiti [...] Related posts:Zen i fizika III- buđenje (prosvetlenje)Zen i fizika VI – Paradoks ponovoUvod u “Zen i fizika”

Mars će 27-28 avgusta biti veliki kao Mesec

June 28, 2009
Ponovo sam danas dobio zanimljiv e-mail koji kruži Internetom i podsetio me da dolazi to doba godine: Ovo se jednom dogadja u nasem zivotu 28. Avgusta 2009. 30 minuta posle ponoci, pogledajte u nebo. Planeta Mars bice vrlo sjajna na nebu i imace velicinu Meseca, premda je planeta Mars udaljena 34,65 miliona kilometara udaljena od Zemlje. Pokusajte [...] Related posts:“Mars veliki kao Mesec” – zar opet?Mars i Mesec – 27. avgust 200x. godineMesec i Plejade

Ipak se ne okreće!

June 23, 2009
“Kopernik i Galilej su pogrešili. Ipak se (Zemlja) ne okreće!” Jedan policajac u penziji dokazao je da Sunce i Venera kruže oko Zemlje. I ne samo to, Sunce je malo, četiri puta manje od Zemlje. Juče ste kod Walker-a mogli da vidite priču o tome kako Zemlja raste. Baš smo diskutovali o tome šta bi [...] No related posts.

Zen i fizika 7: Vreme nikada nije bilo sigurna stvar

June 21, 2009
This entry is part 7 of 7 in the series Zen i fizikaTrgnuvši se iz duboke meditacije, mlađi monah pustinjak dreknu: Da li je počelo? Da li se završilo? Šta, upita stariji. Vreme! Vreme! Nisam primetio bilo kakvu promenu. Otkuda to? Igrač je okrenuo smer igre. Univerzum se sažima. Da je tako prošlost bi mi budućnost bila, a ti bi govorio [...] Related posts:Zen i fizika V – Reči nisu dovoljneKako je ukroćeno vreme?Uvod u “Zen i fizika”

Počeo povratak na Mesec

June 19, 2009
Dok je hodao površinom Meseca ka lunarnom modulu i spremajući se da krene kući, na put dug 300.000 km, poslednji čovek na Mesecu – Eugene A. Cernan, kapetan Apola 17, rekao je: “As I take man’s last step from the surface, back home for some time to come — but we believe not too long into [...] Related posts:NASA: konačno istina o sletanju na MesecMars i Mesec – 27. avgust 200x. godine“Mars veliki kao Mesec” – zar opet?

Size Matters

June 13, 2009

(Please open the article to see the flash file or player.)

Zen i fizika VI - Paradoks ponovo

June 10, 2009

Dakle definitivno ne znam šta je paradoks. Niti zen. Niti fizika…Vakuum.

Moraću da se oslonim na autoritete; Ivan Klajn i Milan Šipka kažu da je paradoks:

mišljenje koje se po nečemu kosi sa opšte usvojenim stavovima, zaključak koji izgleda protivrečan ili apsurdan, mada može biti istinit, u nauci: neočekivana pojava koja ne odgovara poznatim činjenicama, osobena, neobična ili čudna misao, pojava ili stvar.

Kada bolje razmislim čitav moj život odgovara gornjim formulacijama: ja živim u paradoksu!? A pretpostavljam da to važi i za druge, ili makar neki procenat čovečanstva.

Šta više, i čitav svet mi deluje paradoksalno, kao da je satkan od bezbrojnih paradoksa.

S druge strane nekako sam se navikao da čestica bude i talas, to mi zvuči sasvim u redu i nimalo me ne zbunjuje. Bez posebnih problema mogu da zamislim n dimenzionalni prostor. Nije mi čudan paradoks blizanaca, čak mi je jako blizak. Ne uzbuđujem se kada neko danas zastupa jednu stvar, a samo par minuta kasnije bi ubio za dijametralno suprotan stav…Kada te neko voli do sutra u šest popodne, a od šest i 2 sekunde te mrzi…

Ako je svet paradoks-zapravo normalno stanje- šta je onda paradoks?

Uostalom već sam napisao da je to reč bez značenja, i sada bih da stanem iza tih reči…mada znam da grešim…ali, bože moj, Mumon komentariše razgovor tri kaluđera (dvojica gledaju zastavu koja se vijori na vetru pa jedan kaže da se vetar kreće, drugi da se zastava kreće, a treći, glavni kaluđer koji je u međuvremenu došao, kaže da se um kreće):

„Vetar se kreće, zastava, um. Sve je to isto: kada se usta otvore sve je pogrešno.“

Ali, Mumon greši; isto je i kada se usta ne otvore.

Pa sad pričajte. Pa sad ćutite.

Aha, setih se da sam gore pomenuo česticu (elementarnu), hajde da je tako ne zovemo. Mi u principu baš ne znamo kako čestice izgledaju; samo za svaku od njih vežemo grupu brojeva (barionski, leptonski, spin,…), smestimo ih u bra-ket zagrade, dodamo operatore i na dalje radimo šta već radimo.

Mislim da je bolje elementarne čestice posmatrati kao „poremećaj prostora“, dakle nisu čvrste loptice ili ciglice, već neki poremećaj prostora. Tako da smo i mi u stvari veliki poremećaj prostora, šta više univerzum-ili prazan prostor- sastavljen od velikog broja poremećaja prostora. Po ovome ispade da smo mi paradoksalan univerzum poremećenog prostora…Možda i to nešto znači…Takođe se, poput univerzuma, širimo, pa skupljamo, raspršujemo i kasnije naši delići grade neke nove oblike života, druge univerzume. Prazna priča. Hajde da joj damo smisla jednim komentarom za sve one među vama koji ne vole utabane staze:

„Hodati duž oštre ivice mača, trčati preko tanke kore leda; za to nije potrebno slediti tragove. Za uspon uz strmu liticu nisu ti potrebne ruke.“ - Mumon

A, šta je zen?

Zen i fizika V - Reči nisu dovoljne

June 9, 2009
This entry is part 5 of 5 in the series Zen i fizika

Paradoksalne, šta više besmislene pitalice i delanja u zenu treba da “slome normalnu” logiku mišljenja učenika; da oslobode um koji onda počinje da “teče”, odnosno kontinualno prelazi sa teme na temu bez vezivanja za bilo koju od njih. Ovo je naročito bilo važno samurajima, u veštinama mačevanja i gađanja lukom i strelom.

“Bez razmišljanja, bez premišljanja - savršena praznina. Pa ipak, u njoj se nešto kreće sledeći svoj sopstveni put.”

Cilj je postizanje “tišine”-neumnosti-bezmisli, odnosno zaustavljanje “unutrašnjeg dijaloga”. Ljudi koji praktikuju meditaciju dosežu to stanje na neko vreme (u minutima), ali i oni koji pecaju, pletu, vezu, bave se nekim uvežbanim, monotonim poslom koji se ponavlja po automatizmu.

Eksperimenti i teorijski modeli fizičara početkom XX veka su govorili jezikom paradoksa. Da li je moguće da je priroda ovako komplikovana, čudna, neshvatljiva, nelogična…? Kako nešto može da bude i ovo i nešto drugo, kako nešto može da bude ovde, ali i da ne bude, zašto se elektroni rasejavaju na rešetki kao da su talasi… A ni dobri stari apsolutni prostor i apsolutno vreme više nisu bili to što su bili, već se rastežu i skupljaju, krive i vrtlože…

Uobičajena logika mišljenja kao da je bila stavljena pod presu i smrvljena; utemeljivači kvantne mehanike, atomske fizike, relativističke…su na svojoj koži osetili težinu rešavanja zen koana, stime što ih nije vodio iskusni učitelj, već su sami bili i učitelj i učenik.

Misli su još i nekako pratile ova otkrića, ali nije bilo dovoljno reči. Trebalo je čudnim stvarima dati iole razumljiva imena. Korišćene su sve moguće igre misli i reči (“Tri kvarka za master Marka”…). I tako je čovek ponovo imenovao stvari. Savremena fizika se dobrano našla na terenu zena: reč koja ima smisao, vuče sliku, ili galeriju slika i misli sa sobom za nekog, za drugog je bila tek šareni papirić ili nebitni skup slova.

Mnogo godina pre, zen učitelji su podučavali:

“Vetar se kreće, zastava, um -sve je to isto: kada se usta otvore sve je pogrešno.”

Ili:

“Ako želite da izrazite istinu, odbacite reči, odbacite tišinu i kažite nešto.”

Reči nisu dovoljne. Ali to smo znali i iz običnog života, jer svi smo mi pomalo prosvetljeni, a fizičari su, neznajući, postali zen učitelji.

Anketa - poznavanje prirode :)

June 8, 2009

Ako vas ne mrzi, odgovorite na sledeća pitanja. Hvala

Note: There is a poll embedded within this post, please visit the site to participate in this post's poll. Note: There is a poll embedded within this post, please visit the site to participate in this post's poll. Note: There is a poll embedded within this post, please visit the site to participate in this post's poll. Note: There is a poll embedded within this post, please visit the site to participate in this post's poll. Note: There is a poll embedded within this post, please visit the site to participate in this post's poll. Note: There is a poll embedded within this post, please visit the site to participate in this post's poll. Note: There is a poll embedded within this post, please visit the site to participate in this post's poll.

Da li je sunčanje štetno?

June 8, 2009
This entry is part 4 of 4 in the series Suncanje i UV zracenje

Dolazi leto a sa njim i sve više toplih i sunčanih dana. Svake godine, sa početkom leta počinju i priče i upozorenja kako se treba čuvati Sunca. U okviru vremenske prognoze pojavi se i jedan dodatan faktor - UV indeks, a kreće i potraga za različitim zaštitama od UV zračenja.

Jedno od često postavljanih pitanja u ovo doba godine glasi: treba li se čuvati Sunca? Teško je dati jednostavan odgovor na ovo pitanje već priča mora da krene redom, od nekih osnovnih pojmova o tome šta je zračenje i kako ono utiče na čoveka.

Pre dve godine napisao sam tekst o tome, pa može biti korisno da se znanje osveži:

Zemlja, Sunce i jomizujuće zračenje. Vrste UV zračenja (UVA, UVB i UVC) Sunčanje i efekti UV zračenja (zašto čovek pocrni, a zašto izgori, …) Kako se zaštititi? (UV indeks, UV faktor i kreme za zaštitu)

Kad budem raspoložen stiže tekst o ostalim vrstama zračenja i potencijalnim opasnostima, a uskoro će biti reči i o “veštačkom” sunčanju, tj. popularnim solarijumima.

Grom udara u zgradu u Beogradu

June 7, 2009

Snimak, mobilnim telefonom, groma koji udara u jednu zgradu u Novom Beogradu (ugao ulica Džona Kenedija i Otona Župančiča).

(Please open the article to see the flash file or player.)

Snimio: Kizza, sa foruma Astronomskog magazina

ZEN I FIZIKA IV - Neprolazni prolaz

June 6, 2009
This entry is part 4 of 4 in the series Zen i fizika

Mumon je komentarisao jedan poznati zen koan rečima:

„Središnji put je bez prolaza Iako hiljade staza vodi do njega. Prođeš li kroz neprolazni prolaz slobodno koračaš između zemlje i neba.“

Pre nego nastavite sa tekstom (ako ste fizičar) kažite mi na šta vas asocira ovaj stih. Eto, još u trinaestom veku čovek „otkrio“ tunel efekat.

Jeste da on ovde govori o buđenju-prosvetljenju, nekoj vrsti oslobađanja duše, ali ko može da tvrdi da i tu ne postoji neka specifična potencijalna barijera? Zatim se ona prođe tamo gde je u principu prolaz zabranjen.

On kaže „prođeš li kroz neprolazni prolaz“, a to upravo radi i elektron kada sa mnogo nižom energijom „pobegne iz prostora sa ogradom pod visokim naponom “.

Termin „tunel efekat“ je srećno izabran jer budi vrlo jasnu asocijaciju, mada sa druge strane ublažava paradoksalnost samog čina.

Kako god bilo, sličnost zen misli iz XIII veka i jednog otkrića atomske fizike iz XX veka je jasno uočljiva.

Sve se kreće, sve ide napred sledeći neki sopstveni put, čak i kada tako ne izgleda:

„Kada se točak bez glavčine okreće ni majstor kolar ne može da ga zaustavi. On se kreće preko neba i širom zemlje na jug, sever, istok i zapad.“

Možete li zamisliti moć tog točka?… Koji se uzgred tim imenom ne bi ni mogao nazvati?

Možete li zamisliti moć „arhetipske“ ideje koja krči sebi put kroz istoriju, kroz različite civilizacije, jezike, znanja, nauke, veštine…

Da li takvih ideja ima mnogo? Beskonačno mnogo?

Ili nekoliko njih vrtimo sve iznova i iznova?

Zen i fizika III- buđenje (prosvetlenje)

June 2, 2009
This entry is part 3 of 3 in the series Zen i fizika

Stari klošar je u kontejneru pronašao ubuđalo parče hleba, stavio ga u kolica pretrpana svim i svačim, i vratio se ispod jednog od mostova na Temzi. Celog popodneva je rosila sitna kiša i on beše prilično promrzao te oktobarske večeri. Pojeo je parče hleba, postavio nove i suve kartone uz mali ivičnjak pored reke, pokrio se nekim ritama koje su ga tu čekale, i polako počeo da tone u san.

U neko doba kraj njegove betonske postelje tiho se zaustavi veliki Rols Rojs. Sanjivih, i ko zna kada opranih, očiju on ugleda kako iz automobila izilazi prelepa mlada dama u skupocenoj bundi.

Zašto spavate tu, gospodine, obrati mu se ona, zar vam nije hladno? Jeste gospođice, ali ovo je moj dugogodišnji dom, pa sam se navikao na loše uslove, odgovori. No, no, noćas ćete spavati kod mene, reče ona, i visoki šofer uhvati za ruku klošara, te ga ubaci u limuzinu, pored mlade gazdarice.

Vozili su se dosta dugo dok ne prođoše kapiju velikog imanja. Nekoliko kilometara pod šumom i vrtovima je delilo gvozdenu kapiju od impresivnog dvorca sa kolonadom jonskih stubova.

Majordom i nekoliko služavki dočekaše ih na stepenicama.

Ovaj gospodin je moj prijatelj, obrati im se ona držeći za ruku skitnicu. Molim vas da ga okupate, sredite, obučete, dobro nahranite i smestite u jednu od soba za goste u južnom krilu.

I tako bi, okupani, podšišani, obrijani, mirišljavi (jedan od lordovih omiljenih parfema) klošar se najeo kao nikada do sada u svom tajanstvenom životu, a zatim smestio u ogromni krevet sa svilenom posteljinom. Uživao je u ovom čudu nekoliko trenutaka, a zatim utonu u san.

Nedugo potom neko pokuca, a na vratima se ukaza mlada dama u rozikastoj spavaćici, koja je malo toga skrivala od njenog prelepog tela.

Jesu li se dobro brinuli o vama, upita ga. Sve je savršeno, gospođice, ne znam kako da vam zahvalim. Oh, nije to ništa, drago mi je da ste zadovoljni. Nikada nisam ni sanjao ovakvo nenadano gostoprimstvo. Oh, dobri čoveče, meni je hladnjikavo, da li biste mi napravili malo mesta u krevetu, reče umiljato ona i sede na ivicu. Naravno, naravno, užurba se on. Pomaknu se, i upade ravno u Temzu.

Kažu da tako izgleda probuđenje (prosvećenje); ono je poenta i cilj zena. Verovatno znate da on nije religija, niti filozofija, niti bilo kakav poseban sistem učenja. Zen je skup praktičnih metoda koje vode prosvećenju, i varira od učitelja do učitelja. Inventar nije mnogo velik: koani, meditacije, uredni, skromni i jednostavni život manastira. Koan je besmislena pitalica (zagonetka), a jedan od poznatijih glasi:

„Zvuk dve ruke je pljesak. Šta je zvuk jedne ruke?“ - besmislica?!

A evo jednog za vas (uzgred mnogi poznati pesnici, pisci, glumci, pijanisti… ministri, jedan predsednik parlamenta, i jedan premijer su ga rešavali. Postavljao bih ga za večerom):

„U neiskopanom bunaru, Nepostojeća voda. U njoj se presijava Mesec. Tu vodu, iz tog bunara Vadi čovek bez obličja i bez senke.“ Pitanje: vadi li se ta voda.

Uputstvo: pazite da ne upadnete u Temzu.

Večita debata: nauka i/ili religija

June 1, 2009

I nauka i religija imaju isti cilj - opisivanje sveta u kome živimo. Pristupi su različiti i kompleksni, da bi se bavili naukom i religijom potrebno je mnogo učenja i rada:

svako ima i svoj metod istraživanja, obrade podataka i analize činjenica:

Mišljnja su često suprotstavljena i dolazi do ozbiljnih diskusija:

Izbor je vaš.