Архива за 'Web razvoj' категорију
Jedna od specifičnosti veb dizajna je što je neophodno da se sa što manje grafičkih elemenata postigne dobar vizuelni efekat. Zbog toga je često rešenje u sličicama koje su tako napravljene da sadrže “šare” koje se sastoje od jednog elementa koji se može beskonačno ponavljati tako da ispuni površinu a da se ne primete sastavci sličica (šavovi). Tako se jednom malom sličicom može ispuniti i veoma velika površina, pa i cela pozadina veb strane.
Pravljenje ovakvih sličica nije baš lako. Ako ste to pokušavali u PhotoShop-u, znate da to zahteva dosta planiranja, ručnog rada, vremena i strpljenja, a i to samo ako pravite neke jednostavnije šare.
Naišao sam na alatku koja može mnogo da pomogne. Program se zove Imagelys Picture Styles i potpuno…
Pišete blog, odlučili ste se za ćirilicu i želite da na njega prebacite neke svoje članke koje ste pisali latinicom? Otkako sam počeo da aktivno pišem blog svakodnevno se srećem sa ovim problemom jer nastojim da mnoge svoje članke koje sam kojekude objavljivao stavim ovde na jedno mesto.
Odličan alat za preslovljavanje latiničnog sadržaja u latinični je program Vučko Aleksandra Veselinovića. Program radi odlično, jer se Aleksandar dobrano potrudio da reši nedoumice koje su neizbežne kada se srspak latinica prebacuje u ćirilicu, zbog dubleta (dvojnih znakova koji u nekim rečima predstavljaju jedno slovo a u nekim dva). Jedina nezgodacija je što ovaj program radi sa datotekama na disku, a meni je za blog potrebno da to uradim na brzinu, u memoriji,…
Prilikom izrade veb sajta vrlo je važno povesti računa o optimizaciji grafičkih sadržaja koji se na njemu nalaze. To se odnosi i na postavljanje fotografija i ilustracija na blogove, forume i druge vrste sajtova gde ne pravite ceo sajt ali neki grafički sadržaj prikazujete na njemu.
“Najteži” grafički elementi su svakako upravo fotografije i druge ilustracije. One zauzimaju poprilično prostora, čak i ako to na prvi pogled nije očigledno. Optimizacija fotografija se svodi na postupak kojim se smanjuje dužina datoteke u kojoj se ona nalazi, ali tako da se i dalje zadrži prihvatljiv nivo njenog kvaliteta. Na taj način štedimo prostor na disku, ali i ubrzavamo učitavanje veb stranice.
Osnovni način optimizacije fotografija je d aih smanjite. Nije redak slučaj da ljudi…
Ako vam zatreba neka sličica za dizajn sajta ili nešto slično, odličan izvor je VectorStock. Ovaj sajt sadrži ogroman izbor vektorskih slika, ikona i ilustracija za razne namene.
Za one sa plićim džepom, postoji i deo sa besplatnim vektorskim slikama, a izbor je prilično izdašan.
Ako ste autor, možete preko ovog sajta i prodavati svoje ilustracije.
Copyright © by Predrag Supurović (Digital Fingerprint: 34546erze56e4tz787978oiteqwerq234554)Primetili ste verovatno da neki blogovi imaju naročite ikonice ispred adrese u veb čitaču. Takva sličica se zove favicon, a namena joj je da učini sajt prepoznatljivijim. Ne samo što se prikazuje u polju za adresu sajta, već i ako sačuvate adresu u bukmark, i tu će se prikazati izabrana ikona umesto standardne.
Dobru ikonicu nije baš lako napraviti. Potrebno je dosta veštine jer ona ima rezoluciju od samo 16 x 16 tačaka, a to je vrlo malo, i zaista je teško nacrtati ikonu sa mnogo detalja.
Kakve sve ikonice mogu da se naprave pogledajte na top listi sajta favicon.cc. Evo nekih od ikonica sa te liste:
Otvorite ih u nekom programu i uvećajte pa će vam biti jasno koliko je truda trebalo…
Potrebno vam je da na brzinu napravite simpatičan baner u Flash-u ali ne znate Flash, a bogme niste ni nešto nadareni za grafiku? Probajte Flash Banner Generator. To je veb aplikacija koja vam omogućava da na interetu napravite sopstveni fleš baner, izborom nekoliko opcija i ukucavanjem tekstakoji želite da baner prikazuje. Uz par klikova mišem eto ga baner očas posla.
http://www.voidix.com/flash_banner_builder.html
Copyright © by Predrag Supurović (Digital Fingerprint: 34546erze56e4tz787978oiteqwerq234554)Većina blogera koristi besplatne blog servere jer tako imaju pouzdan i kvalitetan servis, a pri tom ne moraju da se mnogo bakću oko administracije, već trud ulažu u samo pisanje bloga. Nedostatak ovakvog pristupa je što ste ograničeni na adrese blogova koji su na poddomenima servisa koji koristite. Funkcionalno jeste ali mnogi ipak više vole da svoj blog predstave individualnije.
Ako koristite www.blogger.com, ovaj servis vam dozvoljava da svom blogu dodelite adresu po izboru. To je već prava stvar samo što je problem iamti dobru adresu, pošto registracija domena košta. Na to mesto uskače domaći servis za registraciju besplatnih nacionalnih .RS domena, www.iz.rs.
Ako vas interesuje neki lep domen koji ćete nazvati po svom imenu, nadimku ili nečem sličnom, na primer sinisa.iz.rs,…
Prema mitologiji, Sveti gral je svetinja kojoj se pridaju izuzetne moći kojima njegov vlasnik može da raspolaže, samo postoji jedan problem, niko ne zna šta je to, a ni gde je, pošto je izgubljen. No to ne sprečava veliki broj ljudi da ga traže.
Ako se bavite veb dizajnom, sasvim sigurno koristite CSS, jer je to savremena i moćna veb tenologija koju nije moguće izbeći, a nema ni potrebe izbegavati je, jer zaista predstavlja odličnu platformu koja je neophodna za veb razvoj.
Bavim se vebom iz vremena kada CSS još nije bio izmišljen i vrlo dobro znam kakva je muka bila praviti veb sajtove, pogotovo onima koji su se u veb uključili sa bogatim prethodnim programerskim iskustvom, iskustvom u grafičkoj struci i imali neko prethodno iskustvo i izgrađene potrebe za kvalitetnim razvojnim alatima.
S obzirom da sam naučen na primenu logike u radu, na optimizaciju poslova pa i samog koda, jednostavno mi je nedostajalo nešto što je danas CSS - pre svega mogućnost da predefinišem izgled objekata u obliku stila, kako bih takav stil mogao da primenjujem na objekte koji treba isto da izgledaju, a ne da, kao tada, svakom objektu ponaosob postavljam sve karakteristike. To je naročito bilo mučno, kada je trebalo…
Kada sam konačno završio postavljanje bloga, rešio problem ćirilici i latinice pomoću dodataka SrbTransLatin, odlučio sam da instaliram i dodatak XML Sitemap Generator for WordPress i tako obezbedim kvalitetnije indeksiranje sadržaja bloga na pretraživačima.
Odmah sam pomislio da će sigurno biti problema sa generisanjem mape sajta uz podršku za ćirilicu i latinicu, s obzirom da Sitemap Generator ne može da zna da ja to uopšte koristim.
Svejedno instalirao sam dodatak, generisao mapu sajta, otvorio je, i naravno, u njoj su se nalazili linkovi samo za strane na podrazumevanom pismu. Strane u dodatnom pismu nisu bile na spisku.
Malo sam istraživao, ali se ispostavilo da nema drugog načina da u mapu sajta ubacim i ćirilične i latinične verzije strana, osim da izmenim direktno kod dodatka XML Sitemap Generator. Pregledao sam po kodu i uspeo da izolujem mesto gde bih mogao da napravim intervenciju.
U datoteci sitemap-core.php treba pronaći metod AddUrl() koji dodaje pojedinačni link u mapu sajta. Kod mene, u XML Sitemap Generator verzija 3.1.0.1, on se nalazio na 1612 liniji koda.
Pre izmene metod je izgledao ovako:
function AddUrl($loc,$lastMod=0,$changeFreq="monthly",$priority=0.5) { $page = new GoogleSitemapGeneratorPage($loc,$priority,$changeFreq,$lastMod); $this->AddElement($page); }Izmenu treba napraviti tako da metod naposletku izgleda ovako:
function AddUrl($loc,$lastMod=0,$changeFreq="monthly",$priority=0.5) { $page = new GoogleSitemapGeneratorPage($loc,$priority,$changeFreq,$lastMod); $this->AddElement($page); $page = new GoogleSitemapGeneratorPage($loc . '?lang=cir',$priority,$changeFreq,$lastMod); $this->AddElement($page); }Izmena u odnosu na original se sastoji u tome da je u okviru funkcije ponovljeno generisanje strane za isti link, samo je u link dodat parametar koji određuje pismo.
U mom slučaju, pošto je meni podrazumevano pismo latinica, bilo je potrebno da ponovim link sa parametrom koji određuje da se dokument prikaže ćirilicom. Linku sam dodao parametar ?lang=cir.
Ako je vama podazumevano pismo ćirilica, ona je potrebno da dodatni link bude prikaz latinice pa ćete u izmeni staviti ?lang=lat kao dodatak linku.
Snimite izmenjeni kod, stavite ga preko starog na sajt i pokrenite opciju za generisanje mape sajta. Sada će u novoj mapi biti ubačen i linkovi ka verzijama dokumenata u oba pisma, tako da će ih pretraživati oba i indeksirati.
Previous in seriesNapravio sam malo unapređenje SrbTransLatin dodatka za Wordpress. Uklonjeni su dosadašnji vidžeti za prikaz izbora pisma i zamenjeni jednim, tako da se sada način prikaza izbora pisma može podesiti u podešavanjima dodatka.
Instalacija preko prethodne verzije je jednostavna. Novu verziju samo iskopirajte preko postojeće. Izgubiće se vidžet za izbor pisma pa treba d aga ponovo postavite na željeno mesto.
U podešavanjima dodata (Podešavanja / SrbTransLat) pojviće se nova opcija za izbor tipa vidžeta.
Novu verziju možete preuzeti sa: srb-trans-latin-most-recent.zip (14) - 7.83 KB
Previous in seriesOd kako sam namestio Vordpres i počeo da piskaram u njemu bilo mi je čudno zašto moram da se prvo ulogujem u administratorski deo da bih pisao novi članak. Pošto sam cepidlaka kada je u pitanju upotrebljivost korisničkog interfejsa, bilo da ga pravim ja ili neko drugi, nisam dugo izdržao a da se ne pozabavim ovim pitanjem. Uhvatih malo vremena da potražim rešenje koje mi više odgovara, a to je čim dođem na blog, mogu da kliknem na link za pisanje novog članka.
Na prvi pgoled je izgledalo prosto, a i ispalo je prosto.
Kako je logično mesto za novu opciju administratorski meni, to sam prvo potražio kako se dodaje nova opcija u njega. Međutim, ispostavilo se da je jedini način taj da izmenim kod Vordpresa i ručno prepravim sadržaj administratorskog vidžeta. To je otpalo kao neprihvatljivo rešenje, jer bi prvom sledećom nadogradnjom na noviju verziju Vordpresa izmena bila izgubljena.
Setih se da Vordpres ima Tekst vidžet u koji mogu da stavim proizvoljan sadržaj, pa i da napravim sadržaj koji izgleda kao i svaki drugi vidžet sa opcijama. To mi je izgledalo kao sasvim prihvatljivo rešenje. Ionako nema nikakav drugi zahtev, ta opcija treba da se vidi uvek, čak i ako nisam ulogovan, a kada se klikne na link, ako nisam ulogovan Vordpres će mi to sam zatražiti.
Ubacio sam tekst vidžet, postavio ga odmah ispod Meta vidžeta i uneo sledeći sadržaj:
<ul> <li><a href="wp-admin/post-new.php">Novi članak</a></li> <li><a href="wp-admin/page-new.php">Nova strana</a></li> </ul>Ispalo je veoma jednostavno (dodao sam i opciju za pravljenje nove strane na blogu). Pošto sam naslov vidžeta ostavio prazan, sadržaj ovog vidžeta se zalepio za sadržaj Meta vidžeta ispod koga sam postavio tekst tako da dodate opcije izgledaju kao da su deo administrativnog menija.
Problem je rešen i sada je mnogo jednostavnije dodavati nove članke.
U današnje vreme smo svi navikli da, kada pišemo nešto na tuđem sajtu, moramo da dokažemo da smo ljudi. Uvek se negde pojavi kakva sličica sa naškrabanim slovima i brojevima, obično iskrivljenim. Smatra se da takve sličice računari ne mogu da protumače, a mi ljudi možemo. Da li je baš tako? Nekada ni ljudi ne mogu da ih pročitaju.
Zaista to je jedan od jednostavnijih, a dovoljno efikasnih načina da se sajtovi oslobode raznih veb robota koji skeniraju sajtove i gledaju da li negde mogu da ubace reklamu ili bar reklamni link.
Te sličice se na engleskom jeziku zovu captcha (od Completely Automated Public Turing test to tell Computers and Humans Apart), a kako se zovu na srpskom ne znam. Za ovu priliku zvaću ih osranmp (od Ona Sličica što RAčunar Ne Može da je Pročita).
Autori ovih sličica umeju da budu veoma maštoviti, valjda zato što i roboti postaju sve inteligentniji pa uspevaju da pročitaju te sličice iako ne bi trebalo da to mogu. Maštovitost ponekad ide tako daleko da sličice, pored računara, više ne mogu ni ljudi da pročitaju.
Danas sam bio na jednom blog agregatoru, i pokušavajući da se prijavim, čak devet (i slovima DEVET) puta sam ukucavao kod koji je pisao na sličici. Da se razumemo nisam kucao jedan te isti kod devet puta, nego svaki put kada mi sajt prijavi da nisam dobro ukucao kod, promeni ga i prikaže mi novi.
Nisam utvrdio šta je bio problem, jer u bar tri slučaja nije bilo sumnje da sam od dobro protumačio, ali za ostale nisam bio siguran.
Na sličicama se nije moglo razaznati da li je neko slovo malo ili veliko, pošto ima nekih slova koja isto izgledaju i kao mala i kao velika, a očigledno dimenzije znakova na sličici ništa nisu značila, jer su mnoga očigledno velika slova bila nacrtana znatno manjih dimenzija od očigledno malih slova. Oko brojeva uglavnom nije bilo nesuglasica, osim kada je u pitanju nula, pošto ona, naravno, može lako da se zameni sa slovom O.
Nekim čudom, deveto ukucavanje je prošlo, iz kod razloga ne znam, ali u tom trenutku mi je laknulo samo kad sam najzad ubo kod i prošao proveru.
Na nekim drugim sajtovima sam viđao znakove koji su toliko bili iskrivljeni, da su bili potpuno nečitki, neki treći opet, koriste znakove pisane kao rukopisom i to nekim ‘švrakopisom’ koji ni sam taj koji ih je pisao ne može da pročita. Na četvrtim, sličica je toliko natrpana grafičkim elementima da je znakove uopšte teško uočiti.
Ko redovno koristi Rapidšer servis, sigurno se seća jednog perioda kada je sličica sadržavala znakove ukomponovane sa simbolima kučića i mačića, a trik je bio da treba ukucati samo znakove koji su povezani sa simbolom mačke (ko ne zna engleski, dobrano se namučio ukucavajući sve kodove, jer nikako nije mogao da zna da su samo mačići bitni).
Poseban problem je što mnogi osranmp sistemi potpuno zaboravljaju na upotrebljivost kada su u pitanju slepi i slabovidi. U praksi, retko ćete videti pored sličice vezu ka zvučnoj interpretaciji ili nečem drugom što će onima koji sličicu i inače ne mogu da dobro vide, pomoći da prođu proveru.
Naravoučenije: kada stavljate osranmp kod na stranicu, pogledajte ga kako stvarno izgleda i da li može da dovede posetioca u nedoumicu. Kod gubi svaki smisao ako ga ni ljudi ne mogu pročitati, zar ne? Pogotovo je nezgodno ako posetilac vašeg sajta želi da vam pošalje poruku, ostavi komentar na blogu ili napiše nešto na forumu, a onda sav trud oko pisanja propadne jer ne može da pogodi kod za proveru.
Evo, na kraju, i nekih primera, koje sam našao na blogu Džona M. Vilisa, istražujući ovu pojavu. Njega je problem očigledno dovoljno zainteresovao da je čak sačuvao neke od problematičnih osranmpa.
Napomena: izraz osranmp sam, naravno, izmislio u šali. Ako neko ima ideju kako bismo to mogli zvati na srpskom, nek se javi.
Jedan od uslova da bih postavio svoj blog je bio taj da mogu da ravnopravno koristim latinicu i ćirilicu. Pregledavši bazu dodataka za Vordpres nisam baš naišao na dobru podršku. Probao sam da kombinujem nekoliko postojećih rešenja, ali je to i pored dosta mojih izmena radilo polovično. S obzirom da preterano vodim računa o detaljima, probao sam da napravim dodatak za Vordpres koji će me zadovoljiti, i moram priznati prilično sam zadovoljan.
SrbTransLatin obezbeđuje podršku za ravnopravno korišćenje latinice i ćirilice na Vordpres sajtu. Sav ćirilični sadržaj se vrlo lako može korinicima prikazati u latinično verziji. To znači da možete pisati svoj blog i prikazati ga posetiocima potpuno istovetnog sa mogućnošću da oni biraju da li žele da čitaju ćirilicu ili latinicu. Postoji mogućnost da neke delove ćiriličnog unosa označite tako da ostanu ćirilični čak iako se sajt korisniku prikazuje latinicom.
Podržano je preslovljavanje naslova, permalinkova, sadržaja članaka, RSS fidova i svog drugog sadržaja. Izabrano pismo se prenosi između stranica u okviru bloga kros URL tako da korisnik samo jednom izabere pismo i nadalje sav sadržaj vidi tim izabranim pismom.
Administratoru je omogućeno da kroz podešavanja podesi neke parametre kao što je, na primer, da li će se kao podrazumevano pismo koristiti ćirilica ili latinica. Ovo je naročito zanimljivo za blogove koji su više tehničke prirode, jer mnogim posetiocima više pogoduje latinična verzija, ali je omogućeno da postoji i ćirilična.
SrbTransLatin ne zahteva ništa posebno. Oslanja se na Vordpres verzije 2.6.x (trebalo bi da radi i na 2.5.x) preveden na srpski jezik (prevod koji može da se preuzme sa Vordpres sajta je ćiriličan).
Aktuelna verzija dodatka SrbTransLatin je 0.11. Još uvek je u beta fazi, ali je potpuno funkcionalna.
Više informacija u uputstva za korišćenje ovog dodatka možete pogledate na http://pedja.supurovic.net/srbtranslatin/
Pokrenuo sam servis za besplatnu registraciju .RS domena, odnosno domena u okviru .iz.rs. Registracija domena se vrši na sajtu www.iz.rs, a ceo servis funkcioniše korišćenjem besplatnih servisa dostupnih na Internetu.
Besplatni domeni su namenjeni svima, i firmama i fizičkim licima, možete ih korititi za neke lične, nekomercijalne, ali i za komercijalne projekte. Korišćenje domena nije uslovljeno nikakvim reklamama ili banerima, ša čak nemate obavezu da na svoj sajt postavite reklamu ili link prema sajtu www.iz.rs (mada bi bilo lepo ako biste takav link postavili, u cilju promocije servisa). Jedino što se od vas očekuje to je da domene koristite na način koji unapređuje domaću Internet scenu, a pre svega informativnošću.
Za registraciju domena je potrebno isto što i za svaki drugi komercijalni domen. Potrebno je da obezbedite DNS za domen i odgovarajući hosting za sajt na tom domenu. Za razliku od drugih .iz.rs domena, nije neophodna nikakva dokumentacija. Ceo postupak registracije domena je veoma jednostavan i domen je obično aktivan koji trenutak nakon poslatog zahteva za registraciju.
S obzirom da se radi o besplatnom domenu, on je odmah postao i meta grabljivaca koji bi želeli da registruju domene samo zato što je to besplatno, iako u stvari i nemaju nikakvu nameru da ih koriste, već, najpre, da onemoguće druge da ih koriste. Zbog toga su uvedena neka pravila koja to onemogućavaju. Ta pravila ni na koji način ne ometaju niti ograničavaju ljude koji zaista imaju potrebu za domenima i zaista ih koriste. Ona postoje samo zbog onih koji imaju nameru da ovaj servis zloupotrebe.
Za sada je registar bespltnih domena realizovan u saradnji sa www.freedns.org, besplatnim DNS servisom. To funkcioniše prilično dobro ali ima i nedostataka, zbog čega imam u planu da postavim sopstveni server za registar sa namenskom aplikacijom koja bi bila u potpunosti prilagođena potrebama korsnika .iz.rs domena.
Na samom sajtu www.iz.rs možete saznati sve detalje, a ako su vam potrebna dodatna objašnjenja, možete pogledati forum za podršku u kome ćete neći dosta objašnjenja vezana za sam postupak registracije, objašnjenje kako uopšte radi DNS sistem, ali i uputstava kako da podesite svoj server, DNS i registrujete domen, čak i ako želite da koristite neke od servera za besplatni hosting.
Na kraju mi samo ostaje da vas pozovem da pomognete ovu moju inicijativu, ne novcem, nego time što ćete obaveštavati svoje prijatelje, posetioce svojih sajtova, sagovornike na forumima i sve druge da servis postoji, da je besplatan i da mogu odmah da ga upotrebe.
Zbog čega sve ovoIz protesta zbog načina kako je organizovan rad RNIDS i na koji način je upravljanje .RS domenom preuzela grupa ljudi sa dobrim poslovnim i političkim vezama kako bi na tome pravili pare, preduzeo sam ovak korak: registrovao sam domen .iz.rs sa namerom da ponudim svima koji su zainteresovani da registruju poddomene potpuno besplatno.
Svako ko je pratio moje aktivnosti na polju razvoja komunikacija u našoj zemlji, a to datira iz prilično davnih vremena, zna da sam se uvek zalagao da telekomunikacije treba da budu svima dostupne, a naročito nešto što je javno dobro kao što je nacionalni Internet domen.
Nažalost, kao školski primer tranzicije, nacionalni domen je postao predmet otimačine nekoliko interesnih grupa, čiji je opet, jedini interes bio zajednički, da na domenu namlate pare, bezu ikakvog obzira prema javnom interesu.
Logika je u celoj priči veoma jednostavna: korišćenje nacionalnog domena je potreba i svako ko se iole bavi komunikacijom preko Interneta mora da ima i odgovarajući domen. Ovo se naročito odnosi na firme koje radi zaštite svog imena moraju da registruju domene čak i ako ih neće aktivno korsititi, jer, na primer, već imaju neki međunarodni domen, a ne smeju da dozvole da neko drugi registruje domen koji odgovara njihovom imenu, i koristi ga na način koji im nije prihvatljiv (a sada to svako može da uradi jer ne postoji nikakva zaštita, da biste registrovali neki domen, potrebno je smao da platite registraciju). Da bi se zaradio ogroman novac, sve što je potrebno uraditi to je da se dobije bezuslovna kontrola nad nacionalnim domenom i da se preko njega, kroz ucenjivačku politiku, na veoma jednostvan način zaradi novac.
Stvar sa našim nacionalnim domenom stoji upravo tako, jedna mala interesna grupa koju čine uglavnom neki Internet provajderi uspela je da isposluje da dobije bezuslovnu kontrolu nad našim nacionalnim domenom. Oni su ti koji odlučuju o svemu u vezi domena, počev od pravila korišćenja pa do cene. Oni su ti i koji direktno zarađuju na domenima, jer ljudi koji donose odluke u RNIDS su ujedno i vlasnici ili zaposleni u firmama koje prodaju domene. Svaka odluka vezana za naš nacionalni domen donesena je isključivo u interesu firmi koje prodaju domene. Dovoljno je pogledati sva pravila vezana za nacionalni domen i rad RNIDS i potpuno je jasno da RNIDS ne radi u interesu građana i države, već samo i isključivo u interesu firmi koje su zastupljene u RNIDS preko svojih predstavnika. Aktivnosti RNIDS niko ne može da kontroliše. To je organizacija koja nikome ne odgovara, ni državi, ni javnosti, ni korisnicima domena, već samo i isključivo firmama pod čijom je kontrolom.
Nažalost, da će to tako biti, znalo se već godinama, i u javnosti (govorim o internet javnosti) je na to mnog puta, sa više strana, upozoravano. Međutim, kao što to obično biva, javnost, zdrav razum, logika i javni interes gube bitku pred novcem i političkim vezama.
No, da ne dužim sa tim, lako je na Internetu naći mnoge polemike vezane za RNIDS u kojima sam učestvovao i sam, ali ne sam, pa ako vas ta tema više interesuje, potražite preko Gugla.
Važno je to da sada postoji mogućnost da koristite nacionalni domen, da imate lep, praktičan i upotrebljiv domen, a da ne morate nikome da plaćate harač.